Je li zajednički odlazak cijelog državnog vrha u Jasenovac ‘prijeko potrebno zajedništvo’ ili kruti pragmatizam?

Uz nazočnost cijelog državnoga vrha te predstavnika nacionalnih manjina i antifašista u srijedu će u Spomen području Jasenovac biti obilježena 75. obljetnica proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, njih 600 od kojih je proboj preživjelo stotinjak.

Tako će ponovno, nakon 2014. godine, na službenoj državnoj komemoraciji biti i predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade, kao i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, židovske zajednice te Saveza antifašističkih boraca – SABA RH.

Mnogi su u ovom zajedničkom obilježavanju nakon pet godina vidjeli ‘prijeko potrebno zajedništvo’ u ovo nemilo doba epidemije a drugi povratak HDZ-a, odnosno bar njegovog vrha, u očima Habulina i SABA, na trasu pravovjernog Titovog i partizanskog antifašizma.

“Mislim da je ovo dobar put prema međusobnom približavanju i da su se konačno stekli uvjeti da danas – sutra možemo svi zajedno sjesti i početi razgovarati o svim otvorenim pitanjima. A ima ih koliko hoćete. Dovoljno je pogledati samo što se događa 10. travnja, išarane spomenike, transparente u Splitu. No stvari se mijenjaju na bolje”, rekao je Habulin za Večernji list i naveo dva primjera.



Prvi je, kaže, lanjsko prihvaćanje Vlade da bude pokrovitelj obilježavanja 76. obljetnice Bitke na Sutjesci, a drugi Plenkovićev govor u Francuskom paviljonu u Zagrebu povodom otvaranja izložbe posvećene sjećanju na žrtve holokausta koji je, kaže Habulin, bio takav da bi ga i on sam održao.

Jedna komemoracija ili nijedna

Međutim, kako portal Otvoreno od dobro upućenih izvora doznaje razlog je ipak malo prizemnije pragmatičnije naravi. Naime, kako doznajemo šef Nacionalnog stožera Davor Božinović lakonski je odlučio ili će se održati jedna, zajednička komemoracija ili neće nijedna. Božinović kao i njegov šef premijer Andrej Plenković opravdanje imaju, Hrvatskom vlada epidemija koronavirusa, pa tko voli nek izvoli.

U trenutku kad teme ustaša i partizana koje inače zaokupljaju većinu misaonog procesa hrvatskih građana ne prolaze, ni žalopojke SABA, SDSS-a i njihovog stranačkog glasila Novosti u ovim trenutcima ne bi se uspjele uhvatiti na plodno tlo. Vjerojatno bi se čak nekima obile o glavu, pa su udruge spremno prihvatile prijedlog. Ovako bar i one se mogu hvaliti svojim sitnim uspjesima u doba epidemije. Tako je opet kruti pragmatizam prvog pendreka u Hrvata umotan u ukrasni papir dijaloga i zajedništva.

Komentari