Pršut je jedan od najkvalitetnijih mesnih proizvoda, a hrvatski se svojim izvrsnim osobinama može mjeriti s najboljima u svijetu. A o tome koji su u Hrvatskoj zaštićeni i što to znači voditelj Marijan Opačak razgovarao je s Antom Madirom, izvršnim direktorom klastera Hrvatski pršut, u emisiji Tetapija.
˝Hrvatska se može pohvaliti da ima četiri zaštićena pršuta; istarski, krški drniški i dalmatinski. Zaštićene pršute ćete prepoznati po plavoj oznaci Europske unije koja je zajednička svim hrvatskim pršutima, a uz nju na krčkom i drniškom je oznaka stiliziranog pršuta, istarskom stilizirani pršut podsjeća na violinu, a na dalmatinskom je oznaka tri lava koja je izvedena iz povijesnog grba Dalmacije˝, rekao je Madir.
Osvrnuo se na proizvodnju koja je strogo kontrolirana.
Vi možete nabaviti sirovinu i iz Njemačke. Proizvodnja nije samo kontrolirana od proizvođača, već imamo i certifikacijsko tijelo, zatim Ministarstvo poljoprivrede, zatim ide kontrola iz EU. Tako da je neosporno da su ti proizvodi kvalitetni. Bura i jugo dva su vjetra koja omogućuju da se dobije kvalitetan proizvod. Drniški i dalmatinski se dime, dok se istarski i krčki ne dime. Imamo solidan broj zaštićenih proizvoda. Proizvedeni su po strogo kontroliranoj specifikaciji. Trgovački lanci i hoteli isključivo traže te proizvode sa zaštićenim oznakama. Za osobnu uporabu i dalje postoje proizvođači. Ako nije prošao kontrolu nije dalmatinski jer nema pečat, certifikat˝, navodi.
Dodaje kako kod nas takve oznake još nisu prepoznatljive.
˝Kad anketiramo ljude, kupce, ta oznaka nije još prepoznata kao kvaliteta EU. Naš klaster radi na tome da postanu prepoznatljivi. Italija to radi zadnjih 70 godina, španjolski Iberico, Palma pršut talijanski brend. Oni su isto imali početke kao mi. Treba vremena. Treba postojati za svaki pršut zaštićena oznaka. Oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla i izvornosti nisu važne samo zbog prepoznatljivosti, nego imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje je propisa podložno velikim kaznama˝, rekao je.
Istaknuo je kako hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, čak i u ovim vremenima kada se suočavamo s posljedicama pandemije u gospodarstvu.
˝U Hrvatskoj proizvodnja pršuta iz godine u godinu raste, no to još nije dovoljno da bi se pokrila njegova potrošnja. Točnije, godišnje pojedemo oko milijun komada pršuta, a proizvedemo oko 450 tisuća. Nažalost, još uvijek pojedemo više uvoznog nego domaćeg pršuta. Porast proizvodnje nije zaustavila niti korona, no, nažalost usporila je plasman. Centri su naši radili, ljudi su čak jače kupovali. Najveći pad prodaje doživjeli su proizvođači koji su vezani uz konobe, restorane i hotele. Kad se smiri situacija kroz dvije godine, imat ćemo nedostatke domaćih pršuta. Otvaraju se i novi pogoni za proizvodnju pršuta. Ova korona je poremetila sve, ali se nadamo da ćemo opet imat jedan dobar prostor da se proizvodnja iz godinu u godinu povećava˝, rekao je i osvrnuo se na promociju.
˝Kroz Klaster „Hrvatskog pršuta“ i udruge dalmatinskog, drniškog, krčkog i istarskog pršuta intenzivno promoviramo naše zaštićene proizvode. Od 2015. svake godine u drugom gradu naš Klaster organizira Dane hrvatskog pršuta fokusirane isključivo na zaštićenim pršutima gdje se dodjeljuju nagrade najboljim pršutima. Koristim prigodu najaviti ovogodišnju manifestaciju koja će se 23. i 24. travnja održati u Poreču. Manifestacija je natjecateljskog karaktera gdje se ocjenjuju pršuti. Drugi dan, uvijek koristimo nekakav prostor u gradu, bilo da je to riva, trgovina gdje se nude pršuti tako da se mogu i kupiti. Pancetu smo također uspjeli zaštiti kao dalmatinski proizvod, dobili oznaku zemljopisnog podrijetla od 15. veljače. EK nas je registrirala u registar zaštićenog proizvoda. Panceta i pečenica dobili oznake, sve sto se dešavalo s pršutom, sad se dešava s tim˝, zaključio je.
