U posljednje doba s jedne strane zatvara se sve više tradicionalnih obrta dok se, s druge strane, otvaraju neki novi obrti. Nije li budućnost hrvatskog gospodarstva u autotohtonim proizvodima po čemu smo prepoznatljivi? Zanimalo nas je što se to događa u obrtništvu te smo poslali upit u Hrvatsku obrtničku komoru (HOK).
Za portal Otvoreno, iz HOK-a su odgovorili kako je prošle godine otvoreno 10.364 novih obrta, a zatvoreno 8.036 obrta, zbog čega je i u pandemijskoj godini zabilježen rast od 2.328 obrta. Ističu kako je trend i dalje pozitivan te se više obrta otvara nego ih se zatvara. No, nisu precizirali čime se ustvari bave ti novootvoreni obrti.
Posljednji podaci sa stanjem na dan 30. lipnja 2021. godine pokazuju ukupno 94.317 aktivnih obrta. U odnosu na isti datum 2020. godine kada ih je bilo 89.271, bilježi se povećanje za više od 5.000 obrta.
S obzirom da obrtnici jedva “spajaju kraj s krajem”, zanimalo nas je na koji način HOK pomaže da ne dođe do zatvaranja i što je strukovna udruga učinila u zadnjih godinu dana kako bi zaštitila interese obrtnika?
“Kao poslovna organizacija obrtnika, HOK kontinuirano zastupa interese svih hrvatskih obrtnika, predlažući propise i gospodarske mjere te zahtijevajući njihove izmjene kako bi uvjeti poslovanja obrtnika bili što bolji, a teškoće manje. Direktna pomoć obrtnicima ostvaruje se pružanjem besplatnih savjeta o poslovanju iz područja prava, gospodarstva, oporezivanja i različitih tehničkih pitanja, kao i pitanja vezanih uz djelatnosti pojedinih cehova odnosno gospodarskih sektora. Suradnjom s brojim parterima HOK je obrtnicima omogućio i korištenje različitih povoljnosti kojima mogu smanjiti troškove poslovanja”, ističu u HOK-u.
Brojne mjere pomoći obrtnicima
Dodali su kako su se kroz posljednjih godinu dana veliki dio aktivnosti HOK-a odnosile na rješavanje krize izazvane pandemijom. U tom smislu HOK je predlagao brojne mjere za pomoć obrtnicima, od mjera za očuvanje radnih mjesta i mjera za naknadu fiksnih troškova poslovanja na razini RH i svih obrtničkih djelatnosti, preko zahtjeva i praktičnih prijedloga u različitim konkretno uočenim preprekama za pojedine djelatnosti, primjerice za vozače u međunarodnom teretnom prijevozu ili za ugostitelje, zatim prijedloge mjera od strane županijskih područnih obrtničkih komora te udruženja obrtnika za provedbu mjera na lokalnoj razini, do javno objavljenih i vrlo detaljnih uputa s obrascima i odgovorima na pitanja te primjerima za podnošenje zahtjeva za odobravanje mjera koje je svaki obrtnik mogao koristiti s HOK-ove web stranice, a koji su primjeri kao otvorena baza dalje poslužili mnogima drugima izvan sfere obrtništva, uključivo i za daljnja poboljšanja i dopune utvrđenih mjera potpora.
Iz HOK-a su nadalje istaknuli da kako bi obrtnici lakše prevladali krizu izazvanu pandemijom, strukovna udruga je u 2020. godini sve obrtnike u svim djelatnostima oslobodila plaćanja obveze za komorski doprinos za jedno tromjesečje odnosno za 25 posto, što se nastavilo i u 2021. godini kroz mogućnost otpisa također za jedno tromjesečje. Dodatno je izvršen otpis i za obrtnike stradale od potresa.
Pandemija je pogodila djelatnosti kojima je zbog mjera bio zabranjen ili ograničen rad
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić pohvalio se kako je prošle godine u Zagrebu bilo 996 obrta više nego 2019.
U HOK-u to komentiraju na način da je pandemija koronavirusa uzrokovala smanjenje gospodarske aktivnosti u obrtništvu, pogodivši osobito one djelatnosti koje su zbog protuepidemijskih mjera bile zabranjene ili ograničene.
“Međutim, obrtništvo se othrvalo prvim naletima pandemije, iskoristilo razdoblja blažih mjera te nastavilo trend rasta. Do najvećeg povećanja došlo je kod uslužnih obrta i osobnih usluga te kod proizvodnih djelatnosti, dok se u sektorima ugostiteljstva, prijevoza i trgovine bilježi smanjivanje ukupnog broja obrta, a u sektoru ribarstva broj je ostao (gotovo) nepromijenjen. Djelatnosti u kojima je veći broj zatvaranja od otvaranja ujedno su i djelatnosti koje su najviše bile pogođene zabranama i ograničenima zbog pandemije”, navode u HOK-u.
Ipak, dodaju kako se ne može zanemariti niti utjecaj promjena tržišta, na kojem se odnosi ponude i potražnje neprestano mijenjaju, što uključuje i promjene po sektorima. U nekim se djelatnostima potražnja smanjuje što neminovno utječe i na gašenje dijela obrta, dok se istovremeno, s razvojem tehnologije i osobito digitalizacijom cjelokupnog poslovanja i života, razvijaju nove djelatnosti i potražnja za njima raste.
Tradicijski obrti obavljaju djelatnosti koje izumiru
Govoreći o zatvaranju tradicijskih obrta, u HOK-u ističu da je problem taj što oni obavljaju djelatnosti koje su u izumiranju i nisu gospodarski privlačne te nisu u mogućnosti tržišno se natjecati, pogotovo u ovo doba globalizacije kada postoji velika navala jeftinije i pristupačnije robe iz inozemstva.
“Obrtnici koji se bave tradicijskim djelatnostima, primjerice klobučari, postolari, kovači, urari …od značajne su kulturne vrijednosti, važni su u očuvanju starih zanatskih vještina i umijeća, kao i u očuvanju lokalnog i nacionalnog kulturnog identiteta poput licitara, medičara, izrada tkanine i opančarstva”, rekli su u HOK-u.
Hvale se kako je HOK prepoznala značaj tradicijskih obrta, te je svjesna problema s kojim se tradicijski obrti susreću.
“Još 2008. godine krenuli smo s projektom dodjele Znaka tradicijskih i umjetničkih obrta. Obrti koji se promiču za dodjeljivanje prava na isticanje Znaka i Uvjerenja, razvrstani su u dvije kategorije. U prvu kategoriju pripadaju tradicijski obrti poput zlatara, staklara, stolara, kožara, kovača itd. To su obrti koji se svojim umijećem izrade i kvalitetom oslanjaju na obrtničku tradiciju. S druge strane, umjetničkim obrtima smatramo one čiji se proizvodi odlikuju visokom estetskom vrijednosti te naglašenom kreativnosti i individualnosti majstora”, naglasili su iz HOK-a.
Pojasnili su kako je cilj da se dodjeljivanjem znaka tradicijskog odnosno umjetničkog obrta, potiče država, županijske i lokalne samouprave, posebno turističke zajednice, ali i ostali dionici, da pomognu u očuvanju, njegovanju i prepoznatljivosti obilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture te da se u tom smislu nositeljima znaka omoguće različite pogodnosti.
“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prepoznalo je vrijednost ovog projekta i važnost unaprjeđenja obrtništva kroz poticanje izvrsnosti, stoga je omogućilo stjecanje dodatnih bodova nosiocima Znaka i Uvjerenja Tradicijski obrt odnosno Umjetnički obrt prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje bespovratnih poticajnih sredstava u sklopu Programa ‘Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta'”, ističu u HOK-u.
‘Vladajući nemaju sluha za obrtništvo’, ističu u HOK-u
Na upit što misle o tome da je budućnost hrvatskog gospodarstva u obrtništvu te u malom i srednjem poduzetništvu, odgovorili su potvrdno, ali dodali kako im se čini da “vladajući prema tome i nemaju previše sluha”.
“S ciljem stvaranja što povoljnijeg okruženja tj. uvjeta za poslovanje obrtnika važno bi bilo da obrtnici budu u većoj mjeri uključeni u donošenje odluka o propisima i mjerama koje se na njih odnose. To je jedan od zahtjeva za poboljšanje uvjeta poslovanja u obrtništvu koje je Hrvatska obrtnička komora uputila novoformiranoj Vladi RH”, rekli su u HOK-u.
Naglasili su kako kroz zahtjeve još traže: primjenu nižih stopa PDV-a i to posebice u ugostiteljskoj djelatnosti te povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a, fleksibilniju regulativu zapošljavanja za privremene i povremene poslove, smanjenje broja propisa u cilju rasterećenja svakodnevnog rada obrtnika, zaštitu dijela dohotka i poslovnog računa obrtnika od ovrhe, olakšavanje poslovanja jednostavnijim zakonima, drugačijim djelovanjem inspekcija i nižim kaznama, izjednačavanje prava obrtnika kao samozaposlenih osoba s radnicima u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, intenzivnije poticanje obiteljskog poduzetništva te izjednačavanje prava mladih obrtnika osiguravanjem istih potpora kao i za mlade radnike, osiguranje realnog i ostvarivog plana za eventualne buduće krizne situacije i to posebice garancijski i fond za krizne situacije, osiguranje uvjeta za potpore digitalizaciji poslovanja obrtnika i povoljnije uvjete natječaja za EU sredstva kako bi na njima mogli sudjelovali i obrtnici kao mali poduzetnici te suzbijanje sive ekonomije i sankcioniranje obavljanja neregistriranih djelatnosti.
