Holy: Vlada veliko nerazumijevanje i zbog te histerije ograničili smo korištenje fenomenalnih potencijala konoplje i u industrijske svrhe

Prepoznata je kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a kasnije i navodno kao ljekovita biljka. Može se upotrebljavati za proizvodnju od odjeće, užadi do vatrogasnih cijevi i dijelova automobila, pa čak i kao građevni materijal.

I ono najvažnije prerada industrijske konoplje ne zagađuje okoliš pa ipak Hrvatska kao i mnoge zemlje u EU i širom svijeta rijetko je ako ikad upotrebljavaju.

O industrijskom potencijalu konoplje te o ekološki prihvatljivoj gradnji u potresu srušenih područja u emisiji Terapija voditelj Marijan Opačak razgovarao je s bivšom ministricom zaštite okoliša i profesoricom Mirelom Holy.


“Neke promjene su počele 2012. godine kada je donesen pravilnik kojim je omogućeno sijanje po kontroliranim uvjetima industrijske konoplje koja sadrži manji postotak opasne tvari THC-a od 0,2 posto, ali je tada to bilo isključivo ograničeno u prehrambene svrhe zato što su u stvari te sorte konoplje s tim postotkom uglavnom služe u te svrhe, a pravilnikom je to bilo regulirano”, objašnjava.

Dodaje kako je došlo do promjene 2015. godine kada je donesen pravilnik kojim se dozvolilo stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže više udjela THC-a. Međutim, nije bio dopušten sami uzgoj, pa je 2019. godine izmijenjen Zakon o sprječavanju zloupotrebe opojnih droga kojim je u potpunosti legalizirana konoplja za sve svrhe s ovim udjelom THC-a od 0,2 posto, a za medicinsku konoplju je bilo rečeno da će biti donesen pravilnik kojim će biti reguliran način kako će se sijati…

“Do današnjeg dana, bez obzira na to što je taj pravilnik trebao biti donesen do 10. mjeseca 2019. godine, pravilnik nije donesen tako da u ovom trenutku u Hrvatskoj nije moguće sijati konoplju koja ima udio THC-a veći od 0,2 posto za medicinske svrhe”, govori.

Smatra da, nažalost, u Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje same konoplje zato što mi razlikujemo industrijsku konoplju, koja kao ima jako niski udio THC-a, i indijsku konoplju.

“Tu treba reći da ne postoje različite vrste konoplje, ona je jedna te ista vrsta koja se može međusobno križati. Industrijsku konoplju možete križati s indijskom konopljom i zbog te, rekla bih histerije, u velikoj mjeri smo si ograničili korištenje tih fenomenalnih potencijala koje ima konoplja pa i u industrijske svrhe”, ističe.

Prema procjenama od konoplje se može, kako navodi, proizvesti između 25 i 75 tisuća proizvoda od konoplje.

“Nakon što je počela ta rehabilitacija konoplje, postala je zanimljiva i znanstvenicima i istraživačima, naglasak je najviše na ovom medicinskom udjelu konoplje. Samo vezano za medicinsku je 2020. godine objavljeno više od 3500 znanstvenih radova o korištenju ove konoplje. Postoje specijalizirani časopisi i za industrijsku konoplju, dakle, radi se o jako velikom interesu i biznisu”.

Dodaje kako je konoplja sada svima zanimljiva zato jer smo u procesu tranzicije, prelazimo iz linearne u cirkularnu ekonomiju, a jako bitan element cirkularne ekonomije je bioekonomija ili biogospodarstvo.

“S obzirom na sve ove industrijske potencijale, konoplja je jako interesantna biljka za tu tranziciju iz više razloga. Jedan od vrlo važnih razloga je njen ekološki potencijal. Ono što je ljudima najviše poznato to da je konoplja biljka koja je izuzetno dobar fitomedirijant tla, odnosno rahli i čisti zemlju od toksina. Ima jako veliku apsorpciju CO2, može suzbijati klimatske promjene. Istraživanja su pokazala da je četiri puta jača ta mitigacijska sposobnost od nekih vrsta drveća”, objašnjava.

Bivša Jugoslavija je bila, kako navodi, drugi ili treći, neki put peti, proizvođač konoplje u svijetu. Na prvom mjestu bila je Rusija.

“Sad je olakšana procedura, morate prijaviti namjeru i lokaciju jer konoplja je jedna vrsta i ima različite podvrste koje su dosta slične. S time da je industrijska nešto viša, ona može varirati u visini. Neke sorte imaju udio od 8 do 9 posto, i po sadašnjim propisima nju ne bi smjeli sijati”.

Obnova razrušenih područja

Komentirala je i obnovu nakon potresa te ekološki prihvatljivu gradnju.

“Ljudi se dosta boje i misle da su drvene kuće, odnosno kuće od prirodnih materijala puno opasnije zato što se lakše može dogoditi požar. To ustvari nije točno. Japan ima veliko iskustvo s potresima i kod njih se u pravilu jako puno gradi od biljnog materijala upravo zbog toga što su takvi materijali puno otporniji i daleko bolje podnose potrese. Postoji cijeli niz tih prirodnih materijala od kojih bi se moglo graditi i trebamo imati na umu da je to jeftinija gradnja te su ekološki učinci na okoliš daleko manji”.

Ističe kako imamo velike gubitke iz vodovodne mreže, na razini Hrvatske to je 50 posto. “Ponašamo se s vodom kao pijani milijuneri. Voda je ključan resurs za budućnost. U plan oporavka su stavili da će gubici u sustavu vodoopskrbe doći na prosječno 25 posto i osigurat će se pročišćavanje otpadnih voda. To bi bilo super kad kad bi se realiziralo, ali smatram da ne postoji dovoljno jako razumijevanje ove problematike niti političke volje da se to realizira. Nas naravno pritišću i obaveze i EU direktive. Treba naglasiti da je politika zaštite okoliša zajednička što znači da nas obvezuje kao i sve druge članice”.

Naglašava kako dosad nije vidjela da u hrvatskom političkom prostoru postoji dovoljno razumijevanje važnosti ove problematike i to ne samo iz ove ekološke već i iz gospodarske perspektive.

“Sada je pitanje hoće li od toga imati koristi i naše gospodarstvo pa ćemo onda koristiti domaće proizvođače koji će biti dobavljači različitih proizvoda ili će imati koristi neko drugo gospodarstvo, možda kinesko…”, tvrdi.


Komentari