U Hrvatskom saboru ovoga tjedna bili su Dani europskih fondova koji su uključivali niz tematskih sjednica Odbora za europske poslove i Odbora za EU fondove i regionalni razvoj, a razgovaralo se o višegodišnjem financijskom okviru operativnog programiranja. Taj bi se okvir trebao predati Komisiji, upravo u četvrtak kada se obilježava osma obljetnica članstva Hrvatske u EU.
O tome u čemu se griješilo, ali i što se dobro napravilo u proteklih osam godina za portal Otvoreno komentirao je SDP-ov saborski zastupnik Domagoj Hajduković.
“U osam godina članstva Hrvatske u EU treba reći kako su se i Unija i Hrvatska našle pred jako velikim izazovima. No, mislim da je u tih osam godina Hrvatska prošla puno tog izazovnog razdoblja gledajući na kratkoću članstva. Počevši od toga da smo ušli u Uniju 2013., a 2020. već predsjedali njome, radili na pokretanju konferencije za budućnost Europe…To su sve neke prekretnice, a tijekom našeg predsjedanja dogodila se i pandemija”, rekao je Hajduković.
Naše članstvo u EU, nazvao je, prije svega, izazovom. Bilo je tu, naravno grešaka i lutanja, ali smo i puno naučili iz primjera dosadašnjeg članstva i ispravili ono što nije valjalo, istaknuo je.
‘Trebalo je efikasnije povući sredstva iz europskih fondova’
Govorio je o tome gdje smo možda najviše podbacili, a to je, prema njegovom mišljenju, u nedovoljno efikasnom povlačenju sredstava iz europskih fondova.
“Preduvjet za efikasno povlačenje i trošenje sredstava iz EU fondova je dobro planiranje i programiranje. Dakle, tu nam nitko nije kriv osim nas samih. Trebamo znati što želimo s tim novcem, a treba naglasiti kako to nije europski već hrvatski novac. No, taj se novac mora povući nekim konkretnim projektima. Prvo moramo znati što želimo, zatim to dobro isplanirati na koji način će se fazno provoditi i odlučiti koji su to strateški projekti i koji su to projekti koji će ostvariti najveću dodanu vrijednost Hrvatskoj”, rekao je Hajduković.
Dosad smo masovno ulagali u betonizaciju odnosno izgradnju različitih građevina, od društvenih domova, biciklističkih staza…”To je sve lijepo, ali dodana vrijednost takvih projekata je minimalna. Ono što moramo naučiti je razmišljati dugoročno te o tome što zapravo ostavlja najveću dodanu vrijednost. U dijalogu s našim građanima moramo iskoristiti te fondove bilo da je riječ o socijalnim kategorijama ili građanima te u dijalogu s njima trebamo izraditi naše programe”, istaknuo je saborski zastupnik.
Dodao je kako je tu zapravo najveći izazov, a čeka nas i “prvi ispit, a to je novi višegodišnji financijski okvir”.
“Ako ga dobro isplaniramo i isprogramiramo imamo velike šanse povući sav novac koji nam je na raspolaganju i pametno ga uložiti da Hrvatska zaista ide naprijed”, naglasio je.
Osvrnuo se i na ono što je bilo dobro u proteklih osam godina.
‘Mijenja se svijest i to je dobro’
“Drago mi je da sazrijeva svijest o tome da europski poslovi nisu vanjski poslovi već su to naši unutarnji poslovi. Mi smo članica Unije, a Bruxelles je naš drugi glavni grad i shodno tome se trebamo ponašati. Bruxelles nam nije i ne može nam biti kriv za nešto i ne trebamo imati takav reaktivni pristup. Moramo imati proaktivni pristup. Bilo kroz politiku, formalno ministarstva, sabor, bilo da građani sami lobiraju jer se uz Vijeće EU veže cijeli niz lobističkih, pregovarateljskih, sektorskih udruženja koji svi mogu gurati neke svoje interese i prioritete. To bi trebali naši građani, poduzetnici, industrijalci što više koristiti. Dakle, ne samo tražiti od ministarstava i sabora da ih zastupaju u Bruxellesu već se građani moraju sami aktivirati”, istaknuo je Hajduković.
Spomenuo je Hrvatski sabor te rekao kako mu se sviđa da se u Saboru promijenila svijest na način da je puno više ljudi zainteresirano za europske poslove nego u prošlim sazivima, a u Saboru se više raspravlja o europskim temama.
“To je pozitivno, a i zbog osvješćivanja političke javnosti o nekim temama na kojim trebamo i moramo utjecati na razini EU, ali isto tako i šire javnosti”, zaključio je Hajduković.
