Nastavlja se s planom izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšem vojnom skladištu Čerkezovac u općini Dvor na Trgovskoj gori. Iz Fonda za financiranje razgradnje NEK tvrde kako nema oštećena na vojarni.
“Prema očekivanjima, nedavni potresi na području Sisačko-moslavačke županije nisu ostavili nikakvih posljedica na postojećim skladištima, kao ni na popratnim objektima na lokaciji. Predmetna lokacija nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda”, istaknuli su.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu te po struci profesorica biologije Marijana Petir, koja se od početka protivi izgradnji odlagališta, smatra da Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada i da u dijalogu sa Slovenijom treba tražiti rješenja za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji će nastati kao posljedica prestanka rada NE Krško.
“Slovenija je već utvrdila lokaciju i predvidjela dvije kazete za zbrinjavanje otpada iz nuklearke Krško, jednu za slovenski, a drugu za hrvatski dio otpada. Sve dozvole su dobivene za prvu kazetu, a spremni su pokrenuti postupak i za drugu kazetu ukoliko se postigne dogovor između dvije države. Hrvatska bi u dogovoru sa Slovenijom mogla zbrinuti i svoj medicinski i industrijski radioaktivni otpad jer je riječ o maloj količini”, govori nam.
Dodaje kako Direktiva Europske unije ne obvezuje države članice da radioaktivni otpad za koji su odgovorne zbrinu isključivo na svom teritoriju, već se ostavlja mogućnost dogovora i postizanja adekvatnih rješenja s drugim državama, posebice kada je riječ o zajedničkoj investiciji, kao što je to slučaj s NE Krško.
“Stanovnici s područja Banovine i prije ovog potresa rekli su da ne žele odlagalište radioaktivnog otpada u svojoj sredini, poljoprivrednici kažu da žele živjeti od poljoprivredne proizvodnje, a ne od nuklearne rente, a mladi poručuju da ne žele te milijune, već žele čist zrak, vodu i zemlju”, ističe.
‘Lokacija je izabrana suprotno demokratskim načelima’
Dalje navodi kako na temelju tri kriterija ta lokacija nikako ne može biti prihvaćena. Prema dokumentima Ministarstva obrane to je perspektivan vojni objekt, zatim to je područje uz zonu zaštite Natura 2000 te zbog bogatstva kulturno povijesne baštine, utvrde Zrin, gdje je rođen Nikola Šubić Zrinski, ali i zbog povijesnog kaštela Gvozdanskog.
“Sadašnja lokacija izabrana je suprotno demokratskim načelima bez uvažavanja mišljenja lokalne zajednice i nepoštivanja mišljenja susjedne države. Terenska istraživanja nikada nisu provedena već je lokacija utvrđena u uredu”, tvrdi.
Naglašava kako je u tri navrata zatražila brisanje Trgovske gore iz Programa i Strategije prostornog uređenja RH te je pokrenula zaštitu rijeke Une u kategoriji regionalnog parka o čemu je Ministarstvo kulture donijelo rješenje, a Državni zavod za zaštitu prirode izradio stručnu podlogu.
“Una je s bosanske strane zaštićena u kategoriji nacionalnog parka, a obje su države potpisnice ESPOO konvencije o prekograničnom utjecaju na okoliš, stoga ne možemo ignorirati mišljenje susjedne BiH”, poručuje.
Tražila je i brisanje lokacija Čerkezovac i Trgovske gore iz Nacrta prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, a samim time i iz Strateške studije utjecaja na okoliš.
“Neugodno sam iznenađena informacijom da se unatoč svim argumentima kao i nedavnom razornom potresu nije odustalo od te ideje”, ističe.
