Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu konkurirati velikim posjedima, a nažalost, zbog nesređene vlasničke strukture, Hrvatska obiluje takvim malim gospodarstvima.
Kako bi se potaknula značajnija poljoprivredna proizvodnja hrane za tržište te konkuriralo jakim globalnim igračima treba ojačati i okrupniti poljoprivredne posjede, no, prema svemu sudeći, još smo daleko od toga.
Izazov je staviti u funkciju državno poljoprivredno zemljište, ali je to potrebno učiniti kako bi se osigurao i potaknuo razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Jedna trećina poljoprivrednog zemljišta još je uvijek u vlasništvu države, a veći dio nije obrađen i nema određenu funkciju. Za portal Otvoreno pitali smo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede što će događati s tim zemljištem.
U privatnom vlasništvu dvije trećine poljoprivrednog zemljišta
Iz Ministarstva poljoprivrede je rečeno kako ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695,037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804,823 hektara ili 67 posto.
Prema tim podacima zaključuje se kako je ipak više poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu pa se postavlja pitanje što rade zemljoposjednici kako bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju.
Navedeni podaci rezultat su analize koju je provela Agencija za poljoprivredno zemljište u razdoblju od 2013. do 2018. godine, odnosno do stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19).
Odredbama navedenog zakona, Agencija za poljoprivredno zemljište prestala je s radom.
Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem u nadležnosti JLS
Važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19) poslovi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem su prešli na jedinice lokalne samouprave (JLS) koje su dužne donijeti Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
U Ministarstvu poljoprivrede do danas je zaprimljen 431 Program suglasnosti za 261 program čime je obuhvaćeno oko 205.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Oni nadalje ističu kako su zaprimili 46 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup, četiri odluke o raspisivanju natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta te 13 odluka o odabiru najpovoljnije ponude za zakup.
Kako naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede, točni podaci o raspoloživom državnom poljoprivrednom zemljištu, doznat će se nakon što Ministarstvo dade suglasnosti na sve programe raspolaganja.
Zasad je, prema podacima Agencije za plaćanje u korištenju 256.768,26 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište može se prodati putem javnog natječaja kojeg provode jedinice lokalne samouprave.
Postoje dvije vrste poljoprivrednog zemljišta – u kontinentalnom te u priobalnom području. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je predmet prodaje za kontinentalno područje čestica površine do 10 hektara (maksimalno 50 hektara) te za priobalno područje čestice površine do jedan hektar (maksimalno pet hektara).
U programu raspolaganja pojedina jedinica lokalne samouprave može osigurati za prodaju maksimalno 25 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na svom području.
Porast biljne proizvodnje
Postavlja se pitanje i kakve su cijene za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Zadnje dostupni podaci cijena poljoprivrednog zemljišta postoje za 2018. godinu.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj te godine iznosila 24.347 kuna za hektar, što je 1919 kuna više nego godine ranije.
Podaci o cijenama kupljenog poljoprivrednog zemljišta preuzeti su iz evidencija prometa nekretnina Porezne uprave, a oni se prikupljaju isključivo za poljoprivredno zemljište korišteno u poljoprivredne svrhe.
Statistika pokazuje i da je u 2018. godini prosječna cijena kupljenih livada iznosila 12.680 kuna, što je 450 kuna više nego u 2017. Pašnjaci su prije dvije godine dosegnuli prosječnu cijenu od 13.179 kuna ili 798 kuna više nego prije tri godine.
Prema statističkim podacima, u 2018. ostvaren je rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od četiri posto. Pritom je biljna proizvodnja zabilježila rast od 14 posto i to posebice proizvodnja žitarica i voća.
Hoće li se trend povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nastaviti, još uvijek nije poznato, posebice u uvjetima negativnog utjecaja koronavirusa na hrvatsko, ali svjetsko gospodarstvo.
