‘DOKUMENT JE MANJKAV’ Holy o ciljevima zelene tranzicije gospodarstva: Plenković i njegovi ministri pod hitno trebaju na edukaciju iz održivog razvoja

Mirela Holy

Jedan od temeljnih zahtjeva da bi Europska komisija i vijeće odobrili Nacionalni plan oporavka i otpornosti je zelena tranzicija. Naime, plan EU je da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, što znači prelazak na zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo. Hrvatska je namijenila 44 posto sredstava za postizanje ciljeva zelene tranzicije od minimalnih 37 posto, odnosno 6 milijardi kuna. 

Ukupna vrijednost ulaganja iz plana oporavka iznosi 49,08 milijardi kuna, od toga najviše ide za gospodarstvo, 54 posto.

Kao opće ciljeve Vlada u dokumentu navodi oporavak gospodarstva od epidemije koronavirusa te povećanje njegove otpornosti i konkurentnosti kroz zelenu i digitalnu tranziciju, smanjenje okolišnog otiska proizvodnje i potrošnje energije, smanjenje onečišćenja zraka u gradovima, unaprjeđenje i digitalizacija energetske infrastrukture te zaštite vode i bioraznolikosti radi jačanja otpornosti na klimatske promjene.

‘Prema dosadašnjoj hrvatskoj praksi provedbe europskih ciljeva politike zaštite okoliša mogli bismo zaključiti kako su ti ciljevi neostvarivi’

Osnivačica stranke Održivi razvoj Hrvatske i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy navodi kako je politika zaštite okoliša zajednička europska politika i Hrvatsku kao članicu EU obvezuju ciljevi iz zajedničkih europskih politika.



Komentirala je jesu li ovi ciljevi ostvarivi.

“Ako bismo sudili prema dosadašnjoj hrvatskoj praksi provedbe europskih ciljeva politike zaštite okoliša onda bismo mogli zaključiti kako su ti ciljevi neostvarivi. No, ako postoji snažna politička volja onda se ti ciljevi koji nam se danas možda čine ambiciozni, primjerice najmanje 14 posto udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa, smanjiti gubitke u sustavu vodoopskrbe na prosječno 25 posto te osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 66 posto stanovništva do 2026. godine, mogu ostvariti”, govori nam.

Dodaje da se već i daleko ambiciozniji ciljevi od ovih moraju ostvariti. “No, bojim se da Vlada nema ni znanja, a ni političke volje za to”, smatra.

Dokument je manjkav

Ističe kako ovim planom nije apsolutno sve obuhvaćeno vezano za zelenu tranziciju i zaštitu okoliša.

Dokument je posebno manjkav u dijelu unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom jer tu, kako navodi, osim zatvaranja i sanacije zatvorenih 26 odlagališta koji jest konkretan cilj, iako vrlo ne ambiciozan, imamo vrlo opće ciljeve poput “razvoja infrastrukture za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada…” te “smanjenje količine neobrađenog miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta”.

“Ako nešto niste definirali u mjerljivim kategorijama kako možete evaluirati realizaciju ciljeva? Moj najveći prigovor dokumentu ipak je potpuno nerazumijevanje koncepta održivog razvoja koji je sveden na ‘zeleno gospodarstvo’. Stoga bi Plenković i njegovi ministri pod hitno trebali na edukaciju iz održivog razvoja”, poručuje.

Komentari