Za četiri dana, točnije u nedjelju, 19. travnja ističe rok mjerama za zaštitu od koronavirusa, no kako je najavljeno, one će se produljiti. Za koliko dana, još uvijek nije poznato.
Na koji način će se te mjere odraziti na poslovanje trgovina i trgovačkih centara, upitali smo Denisa Čupića, predsjednika HUP Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara.
Na početku je rekao kako ispred te udruge već “tjednima pozivaju da se s njima počne strukturirano razgovarati kako o situaciji i štetama koje trpe, tako i o mjerama koje su potrebne da se spriječi nepovratna šteta u sektoru trgovine koji je nakon javnog sektora najveći sektorski poslodavac u Hrvatskoj i u EU, te ono najvažnije da se s njima počne razgovarati o mjerama ograničavanja i strategiji opuštanja mjera ograničavanja”.
“Na žalost niti prije uvođenja mjera, a niti sada za trajanja s nama ispred stožera nitko ne razgovara, za ograničavanja rada smo saznavali iz medija i neformalnim kontaktima prema dužnosnicima Vlade, a vjerujemo da sektorski kao jedna od najvećih gospodarskih karika i sektorski najveći privatni poslodavac zaslužujemo biti sugovornik i Vlade i Stožera koji uvodi mjere i odlučuje o relaksaciji istih”, istaknuo je Čupić.
Cijela EU već kreće u opuštanje mjera, osim Hrvatske
Dodao je kako cijela EU kreće u opuštanje mjera, a mi slušamo najave ministra kako ćemo čekati da se na razini EU donesu generalne preporuke.
“Nažalost, većina EU će se otvoriti, a naše će gospodarstvo ostati zatvoreno i tako dalje gubiti svoju konkurentnost. Nikome od gospodarskih subjekata nije cilj hibernacija na državnim mjerama jer i naši radnici zaslužuju primati pune plaće, a to možemo osigurati samo ako počnemo raditi uz napomenu da ni tada neće sunce sijati jer će do ponovnog oporavka potrošnje trebati barem 12 mjeseci. Također, jedino u razgovoru s nama, mogu se kroz Stožer definirati i mjere zaštite koje su održive i realne a ispada da će se normativno nešto donijeti bez da se sasluša ‘teren’ koji bi ove mjere trebao moći provesti”, rekao je Čupić.
Naglasio je kako njihov poziv na razgovor stoji, a na raspolaganju su osobno te za telefonske konferencije pa i video konferencije te pozivaju Stožer i Vladu na pokretanje komunikacije na ovu temu kroz okvir Koordinacije u HUP-u.
Nakon tog apela, Čupić je pojasnio kako se u brojnim zemljama mjere relaksiraju zbog ekonomije.
Mjere relaksiranja ograničavanja kreću od trgovine
“Činjenica je da današnje gospodarstvo u mnogo većim zemljama i jačim ekonomijama je predominantno vezano uz trgovinu jer i sva proizvodnja mora na kraju dana naći put do kupca. Iz tog razloga je jasno da sve mjere relaksiranja ograničavanja kreću od trgovine, posebno neprehrambene maloprodaje”, istaknuo je.
Unutar EU, a tako i unutar Hrvatske trgovina je nakon javnog sektora drugi najveći sektorski poslodavac sa oko 210 tisuća radnih mjesta i dodatnih 60 tisuća neizravnih radnih mjesta u sektorima vezanim uz trgovinu od održavanja, čišćenja preko prijevoza do oglašivača te medija.
U maloprodaji radi oko 120 tisuća radnika od kojih njih 90 tisuća u neprehrambenoj industriji sada ne radi. Uz neprehrambenu trgovinu vezano je i oko 30 tisuća neizravnih radnih mjesta te oko 10 tisuća studenata kroz povremeni rad. Čak i veleprodaja u situaciji ograničavanja bilježi pad aktivnosti od više od 50 posto jer veliki dio veleprodajnih operacija je vezan uz opskrbu maloprodaje koja sada zbog mjera ograničavanja ne može raditi.
“Prve procjene najavljivale su dnevni gubitak prometa u neprehrambenoj maloprodaji od 100 milijuna kuna dnevno, što na bazi neprihodovanog PDV-a za državu znači 20 milijuna kuna gubitka dnevno. No, već revidirane procjene bazirane na brojkama iz porezne uprave govore o oko 119 milijuna gubitka prometa dnevno ili oko 24 milijuna kuna manje PDV-a dnevno”, istaknuo je Čupić.
U Hrvatskoj PDV je vitalan punitelj proračuna i niz materijalnih prava pa i mirovina, zdravstvo se financira iz stavke proračuna punjenje iz PDV-a. Ugrubo izračunato 60 dana ograničavanja nosi 1,44 milijardi kuna manje PDV-a, a to je, prema njegovim riječima, 576 tisuća prosječnih hrvatskih mirovina.
Iz toga je jasno da će se ekonomija morati vratiti u donekle normalne tokove funkcioniranja, sa mjerama zaštite, a da je maloprodaja prvi dio koji mora dobiti mogućnost rada.
Tektonski poremećaj sektora maloprodaje negativno se odražava na gospodarstvo
“Tektonski poremećaj sektora maloprodaje bi se negativno odrazio na cijelo naše gospodarstvo kao i državni proračun, nevezano smatramo li da trgovina i visoka ovisnost našeg gospodarstva o trgovini i turizmu je smislena, no tako nam je i sada nema povratka. Ideje i inicijative o jačanju domaće proizvodnje su hvalevrijedne, ali su na ‘dugom štapu’ i da bi značajniji iskorak ovdje ostvarili potrebno je minimalno 10 godina i to 10 godina stabilnog gospodarstva kojeg sada nemamo”, naglasio je Čupić.
S druge strane, Švedska kao jedna jaka ekonomija nije samodostatna niti može biti takva jer zbog veličine ne može proizvesti sve što današnji čovjek treba i želi i to je civilizacijski doseg kako iznosi i Kjell Nordström.
Globalizacija je izvukla iz siromaštva niz nacija. Bitno je shvatiti bit dodavanja vrijednosti u našem gospodarstvu i uz postojeću strukturu pojačavati udio proizvodnje, no one za izvoz i one koja je moguća uz nama dostupne resurse te nama povoljne sirovine.
‘Zazivanje oranja cijele Hrvatske’ nije budućnost
“Zazivati oranje cijele Hrvatske sigurno nije budućnost, no zazivanje lanca od polja preko prerade pa do police u trgovini kako Hrvatskoj, ali tako i stranoj je svakako nužan pristup iako nije tako primamljiv kao nadmetanje sa brojkom hektara koje možemo preorati koje ove dane iz četiri zida možemo čitati po društvenim mrežama i medijima”, rekao je Čupić.
Na upit kada bi te mjere trebale početi, Čupić je naglasio da, ako se pita iz gospodarskog aspekta, tada je to trebalo učiniti “već jučer”, no trebamo ostati realni i shvatiti dvije stvari da su građani u dobrom dijelu traumatizirani.
“Traumatizirani su strahom od nevidljivog neprijatelja, neizvjesnosti do kada će trajati ograničavanja bez jasne komunikacije sa strane odgovornih te traumatizirani zbog egzistencijalnog straha jer ih sve više shvaća da je došla recesija. S druge strane i gospodarstvo se mora pripremiti na početak rada nakon ograničavanja uz pridržavanje zaštitnih mjera te ovdje treba postići balans održivog i ostvarivog”, istaknuo je Čupić.
U sljedećih 10 dana treba pokrenuti ukidanje ograničavanja mjera
No, iz aspekta najviše pogođenog dijela gospodarstva svakako možemo po uzoru na Austriju početi s mjerama ukidanja ograničavanja u sljedećih 10 dana.
Čupić smatra da stožer civilne zaštite treba početi komunicirati s ljudima iz gospodarstva jer se to na strukturnoj bazi ne događa. “Mi iz Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara tjednima pozivamo na komunikaciju, no do danas je nema. U zajedničkoj komunikaciji možemo sigurno definirati što je održivo i sigurno iz aspekta zaštite zdravlja, ali i iz aspekta gospodarstva”, rekao je Čupić.
“Najugroženiji subjekti u maloprodaji su mali i srednji trgovački lanci, ja bi ih tako nazvao, to su domaće tvrtke kao franšizeri i distributeri s jednim do 10 prodajnih mjesta sa do 150 zaposlenih, a one su velika većina naše maloprodaje koje trenutno na policama ima sezonsku robu koju se već platili ili su za istu dali osiguranja plaćanja i naplata koje sada dolazi, a tu će robu nekad i pitanje kada prodavati sa visokim popustima te na njoj ostvariti gubitke. S mjerama koje je država donijela u vidu pokrivanja dijela osobnih dohodaka do 4.000 kuna kupili smo oko dva dodatna tjedna za preživljavanje ovog dijela maloprodaje ali on je i dalje egzistencijalno ugrožen”, naglasio je.
Mali trgovci mogu preživjeti bez prometa od 15 do 18 dana
Procjena je da mali trgovci kao gore opisani mogu bez mjera preživjeti između 15 do 18 dana bez prometa bez da uđu u terminalnu fazu, a s mjerama kakve imamo da se taj period povećava na 28 do 30 dana. Evidentno je da će i sa mjerama ovaj segment od sljedećeg tjedna uči u fazu iz koje neće biti povratka jer sezonska roba će nepovratno izgubiti tržišnu vrijednost.
Veliki međunarodni trgovci na globalnoj razini mogu izdržati period od dva do šest mjeseci bez prometa u maloprodaji što i kod tako velikih sustava nagovještava strukturne probleme pa se posljednjih tjedana mogu dobiti informacije o smanjenju prodajnih jedinica Inditexa, o tome kako H&M uzima oko milijardu eura kredita.
Dodatan problem domaćoj trgovini stvara i nelojalan online iz inozemstva gdje država domaćim trgovcima uzima 25 posto PDV-a i sve moguće naknade kao one za otpad, a istovremeno sa Cipra, iz Poljske, Rumunjske, Češke online trgovci s hrvatskim domenama prodaju robu po 19 posto PDV-a i bez naknada kao onih za otpad te tako zapravo stvaraju uteg domaćim tvrtkama a država na to zatvara oči iako je sve glasnije jasno da se na ovaj način godišnje gubi i do četiri milijarde kuna prometa u domaćoj trgovini i domaćem onlineu te oko milijardu kuna PDV-a.
Neaktivnost države u ovom segmentu stvara teret domaćim tvrtkama jer što više takvih odljeva imamo teže je za očekivati da će država ikada smanjiti stopu PDV-a koju imamo, a jedna je od najviših u EU.
Osnovni podatci:
– Trgovina na malo promet (2018.) – 37,3 milijarde kuna (AZTN)1
– Trgovina na malo površina (2018.) – 4.370.000 m2 (DZS)
– Broj zaposlenih u trgovini na malo (2018.) – 120.000 (DZS)
– Trgovine na malo – non-food 3.370.000 m2
– Trgovina na malo – food 1.100.000 m2
Ostvareni promet po četvornom metru u trgovini na malo je oko 8,535 kuna godišnje, što je ako imamo 340 radnih dana trgovine u godini (uprosječena analiza), oko 25.1 kuna po danu. Na 100 četvornih metara u hrvatskim trgovinama zaposlene su približno tri osobe.
Za svaki dan provedbe mjera sprječavanja širenja virusa COVID-19 hrvatska neprehrambena trgovina gubi 82,1 milijun kuna, a dnevno se izgubi prihoda na račun PDV-a u visini 16,42 milijuna kuna.
Što bi trebalo prvo otvoriti?
Čupić smatra da je tu svakako bitna pametna ravnoteža. Austrija kreće prvo s malim formatima pa onda tek s velikima i u trećoj fazi s ugostiteljstvom.
Istovremeno se otvara sve više diskusije o smislenosti razlikovanja formata jer je jasno da na velikom formatu može boraviti na siguran način više kupaca nego se gužvati u redovima, a da su istovremeno mjere zaštite malim trgovcima dodatan veliki trošak.
“Mislim da otvaranje trgovine treba biti linearno za sve i s uvođenjem mjera zaštite, tako može se pomoći i malima da osiguraju mjere zaštite kroz objedinjene nabavke i slične mjere. Većina hrvatskih trgovina i trgovačkih centara je moderna i ima adekvatne sustave ventilacije i filtracije zraka te je u stanju s dovoljno jasnim mjerama koje treba stožer s nama dionicima u trgovini uskladiti na siguran način otpočeti s poslovanjem. Vjerujem da ako stožer krene u pripreme i uz daljnje praćenje trenda pada zaraze, jer je jasno da porasti koje imamo sporadično dolaze iz ustanova koje država na neki način kontrolira, a ne iz privatnog sektora, ali uz aktivno uključivanje nas kao predstavnika trgovine i trgovačkih centara možemo do kraja travnja pripremiti i provesti otvaranja na siguran način”, naglasio je Čupić.
Otvaranja su bitna i iz aspekta da će ljudima trebati dug period privikavanja na nove mjere zaštite pa će upareno s posttraumatskim stresom trebati jedan dulji period da ljudi opet steknu navike izlaska i potrošnje. Trgovina treba mogućnost početka rada kako bi mogla pokrenuti prodajne procese roba s polica i tako barem smanjiti minuse koje neminovno generira.
Ako se nastave epidemiološke mjere, hoće li otvaranje kafića imati smisla, upitali smo Čupića.
“Jasno je da će epidemiološke mjere koje će vjerojatno ostati još neko vrijeme prisutne zahtijevati prilagodbe poslovanja, ovo će se posebno reflektirati na jedan veliki dio ugostiteljstva, posebno na takozvane food courtove gdje je velika koncentracija gostiju na određenom prostoru i da će taj dio ugostiteljstva trpjeti znatne padove potrošnje. S druge strane klasično ugostiteljstvo i restorani će lakše implementirati mjere i smanjiti gustoću gostiju. I sama trgovina će trpjeti manje promete iz više razloga jedan od njih je stres kod građanstva, drugi same mjere zaštite koje će biti prisutne, a treći recesija u koju ulazimo koja će dodatno smanjiti potrošnju”, rekao je.
Važan je psihološki doživljaj potrošača
No, dodao kako trenutno imamo situaciju da gospodarstvo u ovom segmentu koje je okrenuto prema potrošaču ostvaruje nula prihoda ili nekih do 20 posto prihoda iz dostava nedovoljno da uz mjere koje je država dala u pokrivanju minimalnih plaća prežive dulji period, a otvara se i pitanje fiskalnog kapaciteta države da ovakve mjere na dulji rok financira pa je evidentno da će i ovakvo krnje poslovanje biti bolje nego nula prihoda uz umjetno održavanje na životu.
“Sigurno je da će veće trgovine, veći centri sa širim šetnicama, s više parkirnih mjesta imati manje negativnih efekata od mjera zaštite jer će psihološki doživljaj potrošača biti drugačiji, ali zato je na nama da pametnim mjerama pomognemo i da najmanji uspiju preživjeti i vrate se kupci, gosti jednostavno potrošači pa i sa smanjenom potrošnjom za koju se nadamo da će polako rasti trajanjem oporavka gospodarstva. Evidentno je da će pasti korištenje javnog prijevoza jer zbog mjera zaštite ljudi će biti dulji period u strahu od kontakata i boravka s mnogo ljudi u zatvorenom prostoru pa će u razdoblju između 12 do 18 mjeseci od ukidanja mjera ograničavanja biti puno promijenjenih navika potrošača koje će se vrlo sporo vraćati na staro”, naglasio je Čupić.
Iz svih navedenih aspekata jasno je da država mora shvatiti važnost trgovine kao sektora i njegovog opstanka u formatu hrvatskih tvrtki koje su registrirane i plaćaju poreze u Hrvatskoj te zapošljavaju u zemlji.
Kako je trgovina vrlo osjetljiva na poremećaje, a sada imamo jedan mega-poremećaj država mora kroz pametne mjere pomoći opstanku maloprodaje iz niza razloga počevši od očuvanja radnih mjesta, a u neprehrambenoj trgovini plaće su u i iznad hrvatskog prosjeka, do očuvanja trgovine kao alata za plasman i hrvatske robe na police u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer hrvatski proizvođači će lakše doći na police trgovaca izvan Hrvatske ako su prisutni na policama istog tog lanca u Hrvatskoj.
Trgovine i trgovačke centre treba osloboditi plaćanja dijela komunalnih naknada
“Hitno država mora shvatiti da se mora smanjiti opterećenost trgovine i trgovačkih centara komunalnom naknadom i naknadom za zaštitu voda koje su zajedno i više od sedam kuna mjesečno po četvornom metru trgovina i centara, iste se plaćaju i na sanitarne čvorove ili šetnice koje sada osiguravaju da ljudi čekaju ispred trgovina i pridržavaju se sigurnog razmaka. Iste treba za trajanja ograničavanja ukinuti što je država omogućila, a sada je red na jedince lokalne samouprave, no i nakon ukidanja ograničavanja mora se omogućiti da trgovina i trgovački centri barem na period od šest mjeseci ako ne i na 12 mjeseci budu oslobođeni 50 posto navedenih naknada”, rekao je Čupić.
Govoreći o funkcioniranju gospodarstva u ostalim zemljama za vrijeme koronakrize, Čupić je rekao kako Austrija uvodi poticaj za očuvanje trgovačke infrastrukture u iznosu od 75 posto dokazivih troškova perioda ograničavanja.
“Hrvatska za ovo trenutno nema financijski kapacitet, ali kada bi država osigurala fer naplatu PDV-a iz prekogranične online trgovine iz takvog prihoda bi mogla refinancirati ovakav fond pomoći hrvatskoj maloprodaji. A mogu predložiti i pomalo heretičko razmišljanje, zamislimo da na barem šest mjeseci smanjimo PDV u maloprodaji na 20 posto ili barem 23 posto. Neizravno taj dio potrošnje ostao bi ovom sektoru i pomogao bi nam očuvati tvrtke, radna mjesta ali i sami sektor”, zaključio je Čupić.
