Ćelić o mentalnom zdravlju: Psihičke posljedice pandemije također se ne smiju zanemariti

Mjere za rješavanje pandemije COVID-19 ograničile su društvena okupljanja, zatvorile međunarodne granice i smanjile gospodarsku aktivnost u mnogim sektorima. A to nije sve. Hrvatsku su u posljednjih godinu dana pogodila dva razorna potresa. Evidentno je da su i pandemija i potresi utjecali i na naše mentalno zdravlje, a dovela je i do povećanja korištenja raznih opijata.

O mentalno zdravlju u Terapiji powered by Dnevno.hr govorio je dr. Ivan Ćelić, liječnik iz zagrebačke Psihijatrijske klinike Vrapče.

Navodi kako imaju povećanja posla u klinici te ističe kako su psihičke posljedice pandemije također nešto što se ne smije zanemariti. “Covid na neki način možemo kontrolirati, ali situaciju s potresom ne možemo nikako, pa to može rezultirati posttraumtaskim stresnim poremećajem”, ističe.

“Mi smo se našli u paradoksalnoj situaciji. Socijalna izolacija je povećala pojavnost psihičkih poremećaja. Situacija je bila takva da smo morali maksimalno reducirati broj slučajeva. Primali smo samo ljude kojima je uistinu bila potrebna hospitalna pomoć. Odmah smo u travnju osnovali centar za telekominukacijsku skrb. Kontaktirali smo pacijente, prvenstveno smo vodili račune o osobama koje su već imale psihičke tegobe”, ispričao je.



‘Jako je porasla konzumacija alkoholnih pića’

Na pitanje je li se zbog povećanja anksioznih poremećaja povećala i potrošnja lijekova, rekao je kako je jako porasla konzumacija alkoholnih pića u travnju i svibnju prošle godine, ali i lijekova na recept, odnosno lijekova protiv bolova i za smirenje koji imaju ovisničku komponentu.

Porasla je potražnja i za opijatima.

“Jedan posto populacije svakodnevno konzumira marihuanu, veća je kod mlađe populacije. Alkohol i marihunana imaju slično djelovanje, ali ono što marihuana ima, a alkohol nema je to što kod nekih ljudi može producirati paranoju i halucinacije. Opijati su najteža kategorija. Kako je dolazilo do mjera popuštanja, mladi su nekako morali nadoknaditi to što su bili zatvoreni, pa je bila veća potražnja za opijatima”, rekao je.

Ovisnost o kockanju te igricama također je veliki problem, a tijekom pandemije poraslo je online klađenje. Navodi kako je 50 tisuća ovisnika o kockanju te poručuje kako treba napraviti zakonske izmjene i tako poboljšati regulativu.

“To je bolest obitelji, a ne samo pojedinca jer ovisnik napravi egzistenacijalnu krizu zbog dugova”.

Kako se riješiti stresa?

“Za vjernike to može biti molitva. Fizička aktivnost može djelotvorno djelovati na mentalno zdravlje. Postoje različiti biljni pripravci koji se mogu dobiti u ljekarnama, ali to je opet neka međufaza, treba se usmjeriti na fizičku aktivnost, ali je i važna i prehrana”, savjetuje.

Također, treba razlikovati, kako naglašava, depresiju i tjeskobu od prave dijagnoze. “Kada govorimo o pravom problemu onda treba trajati minimalno 14 dana”.

 

Komentari