Brodić o poskupljenju plina i renti na sakleničke plinove: To je neodrživo, misli se kako će se ljude prevariti ako se ispred ‘socijalizam’ nalijepi ‘zeleno’

Ivan Brodić/photo-Eli Brodić

U sklopu energetske strategije Europske komisije ‘Fit for 55’ na plinsko grijanje trebala bi se uvesti okolišna renta na stakleničke plinove. To znači da bi hrvatski građani, koji se griju na plin plaćali 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije do 2026. godine.

Najme Europska komisija traži ubrzano izbacivanje fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva. Koliko je provediva predmetna strategija EK, te koje bi posljedice mogla imati na standard gađana za portal Otvoreno komentira glavni urednik portala EnergyPress, Ivan Brodić.

“Ima tu nekoliko problema, a prvi je čisto tehnički problem, klimatska borba košta, kao i proračunska potrošnja što je i Europska unija donijela u sklopu energetske strategije ‘Fit for 55’ tu će puno novaca davati država, a da bi država namaknula taj novac mora se napraviti pritisak i to će se napraviti kroz okolišne rente. Okolišne rente i jesu uvedene još kod prvog klimatskog sporazuma 2003. godine koje su implementirane u Hrvatskoj 2009. godine, kada smo ušli u Europsku energetsku zajednicu. Do sada su te rente plaćali veliki potrošači koji su koristili fosilna goriva, odnosno plin za proizvodnju električne energije, ali mali potrošači, kao krajnji potrošači nisu imali tu obvezu”, kaže Brodić.

“No prema novoj strategiji ‘Fit for 55’, do 2050. godine planira se potpuno izbaciti fosilna goriva iz upotrebe, tako da do 2026. godine u sklopu prilagodbe se uvodi okolišna renta i za krajnje korisnike, što znači kako će cijena plina za kućanstva poskupiti oko 25 posto, barem u Hrvatskoj, dok u nekim drugim zemljama to poskupljenje moglo biti i 30, do 35 posto. U svakom slučaju cijena plina će kroz sljedećih 5 godina rasti, a uvest će se i dodatna plaćanja za cestovni promet, zgradarstvo i energetska učinkovitost kućanstva, te tu konkurencija neće igrati nikakvu ulogu, jer se određuje fiksna okolišna renta koja se mora platiti”, dodaje Brodić.


Put u katastrofu

Brodić smatra kako ovakva agenda EU po pitanju obnovljivih izvora energije je vrlo slična pokušajima racionalizacije poljoprivredne proizvodnje za vrijeme Sovjetskog saveza.

“Javljaju se meteorolozi, odnosno bivši meteorolozi, a sada klimatski aktivisti, koji javno govore kako su za posljednje poplave u Europi ‘krivi naftna i plinska industrija’, što je ravno tome da se za rak pluća okrivi ugostiteljsku industriju. Od njih se čuju ideje kako ‘kapital treba staviti u funkciju borbe protiv klimatskih promjena’, a to će učiniti država. Sada imamo situaciju koja podsjeća na Sovjetski savez i kako je država tada pokušala racionalizirati poljoprivrednu proizvodnju, pa je i jasno u kakvu katastrofu takvi pokušaji mogu odvesti”, tvrdi Brodić.

Iako nije sporno to da čovjek utječe na klimu i ostavlja svoj otisak u okolišu, Brodić problematizira način na koji se provodi predmetna agenda od strane Europske unije, gdje se pokušava naprasito odbaciti jedan energent, dok s druge strane i dalje ne postoji u potpunosti održiva alternativa.

“Ići u zabranu plina i nafte u situaciji u kojoj nemamo u potpunosti razvijenu tehnologiju kojom bi mogli dobivati energiju u potpunosti iz obnovljivih izbora energije bez utjecaja plina i nafte je nerealno. Vjetar ne puše stalno, kao što niti sunce ne sija stalno, tako da u toj cijeloj priči postoji problem, dok s druge strane električni automobil koristi električnu energiju, no ta električna energija i dalje velikim djelom dolazi iz plina i nafte. S druge strane nitko ne spori kako utječemo na klimu, te kako svaki naš postupak ostavlja otisak na okoliš, ali da bi se to preveniralo rješenje je razvoj tehnologije, a razvoj tehnologije se ne može postići bez energenta koji pokreće ekonomiju, a u ovom trenutku to je plin, nalazimo se u vremenu plina i plin je tranzicijsko gorivo i takvo će biti još barem deset do dvadeset godina i utjecaj plina će se u tom razdoblju postepeno smanjivati”, kaže Brodić.

Helikopterski novac koji ćemo svi platiti

Brodić upozorava kako se može utjecati na ekonomiju pomoću ‘helikopterskog novaca’, ali na kraju dana netko to mora platiti.

“Dakle nije problem u samoj dekarbonizaciji, već je problem u načinu provedbe iste, gdje se donosi energetska strategija u kojoj postoji ogromna proračunska potrošnja iz jednog centra, odnosno iz Bruxellesa pomoću Helikopterskog novaca, koji može stvoriti multiplikativne učinke na ekonomiju, međutim to netko na kraju dana mora platiti, a platit ćemo svi mi kroz 25 posto povećanje cijene plina. Živimo u vremenu kada između ostaloga i plin kao energent pokreće ekonomiju, te ako bi se išlo u nekakvo naglo gašenje tih energenata to bi se očitovalo na standardu građana”, govori Brodić.

“Trenutna priča o obnovljivim izvorima energije ne drži vodu, ali je u skladu s doktrinom zelenih aktivista, gdje se misli kako će se ljude prevariti ako se ispred ‘socijalizma’ nalijepi ‘zeleno'”, zaključuje Ivan Brodić.

ZAHTJEV IZ BRUXELLESA Cijena plina poskupjet će 25 posto jer se uvodi renta na stakleničke plinove

Komentari