Ministar zdravstva Vili Beroš razgovarao je s Tihomirom Dujmovićem u salonu najvećega jedrenjaka na svijetu, Brodosplit 483, usidrenoga u sjevernoj luci splitskoga škvera. Brodosplit je ponosan što je jedan takav jedrenjak njihovo djelo, a nazočnost ministra zasigurno je potpora njima i domaćoj proizvodnji uopće.
Za 8,5 milijardi kuna duga zdravstva, što zvuči alarmantno, ministar navodi da su te brojke ukupan dug, a da je stvarni dug 4,2 milijarde. Naravno, također je velik i predstavlja opterećenje. Zato je financijsko stanje zdravstvenoga sustava ovakvo kakvo je sada neodrživo i stoga su nužne promjene. Ulaganje u zdravstveni sustav 7,4% BDP-a nije dovoljno. Najbolji sustavi su sustavi onih zemalja koje ulažu 9-12% BDP-a. Javni sustav je u koronakrizi pokazao svoj puni značaj, ali takav sustav ne može imati sve oblike dijagnostike, stoga je ministar mišljenja da treba kombinirati javno i privatno s naglaskom na javno, i pronaći neki modus suživota, za što će se osobno zalagati.
Prvi susret s koronavirusom bila je spoznaja da se to događa u dalekoj Kini i postojanje mogućnosti širenja te ugroze u Europu. Već su tada, početkom siječnja, dok je još bio pomoćnik ministra zdravstva, počeli razgovori o toj mogućnosti.
Na pitanje je li se prepao, s obzirom na to da je izvana djelovao kao sedativ, ministar je odlučno odgovorio: “U medicini nema mjesta strahu, ima mjesta samo oprezu”. Kao neurokirurg, susretao se sa smrću. U početku možda i sa strahom, ali s vremenom je naučio donositi razborite odluke. U ovoj je situaciji, priznaje, iznutra ponekad bio nemiran jer su postojale mnoge dvojbe, ali je bio svjestan svoje uloge i da ovakve stvari treba transparentno prikazivati i otkloniti moguću paniku.
Govoreći u onome što danas znamo o virusu i o optužbama SAD-a na račun Kine, ministar je odbacio bilo kakve teorije zavjere iako smatra da su u početku informacije o broju zaraženih u Kini bile donekle upitne. Ne ulazeći šire u to, objasnio je kako danas znamo kako se virus širi i kakva mu je klinička slika, ali i dalje je zadatak struke učiti iz sata u sat, iz dana u dan i biti korak ispred virusa. A s obzirom na to da je involvirana cjelokupna svjetska znanost, nada se brzom pronalasku cjepiva.
“U slučaju povratka virusa ujesen, mjere se neće ponavljati u onom obliku jer sada ipak imamo neka saznanja i jasno je koji su dijelovi populacije najugroženiji i njih treba štititi. Svi radno aktivni mogu obavljati radne aktivnosti uz pridržavanje mjera fizičkoga razmaka i higijene”, rekao je Beroš za Dnevno. Ministar zaključuje da treba donositi selektivne mjere ovisno o situaciji.
