Sjedinjene Države su u petak bombardirale položaje proiranske milicije na sjeveroistoku Sirije, usmrtivši 17 osoba u prvoj vojnoj operaciji administracije Joea Bidena. Novi američki predsjednik rekao je i da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati Ukrajinu protiv ruske agresije i da nikada neće priznati aneksiju Krima.
O prvim potezima američke administracije na čelu s Bidenom razgovarali smo s Denisom Avdagićem.
˝Ranije su se dogodili napadi u Iraku na američko osoblje i očekivalo se bilo da će u nekom trenutku biti retalijacija. Već se ranije govorilo da su detektirali kako su izvedeni napadi od strane iranskih saveznika te da će oni biti uzvraćeni na njih. Čekalo se samo koji će to moment biti i na koga će točno biti uzvraćeni napadi tako da ništa od tog u ovom trenutku nije iznenađenje. Ono što malo komplicira stvari su zategnuti odnosi s Iranom tako da svaki napad na iranske saveznike dodatno komplicira te odnose koji su ostali zapleteni još od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je, malo je riječ zamrznuo odnose s Iranom, već ih je, možemo reći, jako pogoršao. Ono što je sad ključno pitanje je hoće li se to u nekakvom daljnjem cirkularnom krugu nastaviti? Hoće li opet biti napada na američke snage i saveznike koji će opet biti uzvraćeni? To ako se nastavi može dovesti i do nekog trajnijeg ratnog sukoba. Nadamo se da ne, ali sve to ostaje za vidjeti. Nema indicija da bi se to moglo dalje zakomplicirati, ali naravno nitko ne može tvrditi da to neće biti tako. U ovom trenutku Iranci očekuju zapravo povlačenje barem dijela sankcija koje su uvedene za vrijeme predsjednika Trumpa i tu je naravno ključno pitanje povratka Amerike u sporazum vezano uz nuklearni program koji Iran izvodi. Hoće li tu biti dodatnih pomaka ili ne? U svakom slučaju svi čekaju prve poteze zapravo novog predsjednika Joea Bidena i koliko će se ti njegovi potezi reflektirati na daljnje stanje u regiji?
Na pitanje hoće li ti napadi imati utjecaj na svjetsko gospodarstvo, Avdagić odgovara da to ovisi o reakciji Irana.
˝Mi ne znamo kako će Iranci dalje reagirati. Oni se i dalje zapravo osjećaju, ono što se može čuti iz što službene, što medijske komunikacije, dosta zatvoreno u ovome trenutku što zbog sankcija što zbog suradnje koja je ranije pokrenuta iz arapskih zemalja u smislu posredovanju Amerikanaca prema diplomatskim odnosima Arapa i Izraela. Iran je tu jedini koji je ostao zatvoren. Ciljalo se zapravo u tom smislu, ali ako bi se nastavio nekakav program kakav je bio zapravo za vrijeme predsjednika Trumpa, a to je da se Arapi priznaju s Izraelom i da to ide u nekakvom smislu daljnjeg zatvaranja Irana, naravno da bi moglo zakomplicirati odnose. Međutim ne vidim u ovom trenutku da bi moglo doći do nekakvog većeg utjecaja na gospodarstvo. Eventualno što bi se moglo dogoditi je da dođe do problema u transportu nafte tankerskom prometu nafte zbog samog Irana, ali takav potez je, iako je puno puta bio najavljivan od strane Irana, teško za očekivati jer bi on doista doveo Iran u stanje rata sa Zapadom, ali prije svega s Amerikom˝, smatra Avdagić.
Osvrnuvši se na Bidenovu izjavu da nikad neće priznati rusku aneksiju Krima, Avdagić tvrdi da je to apsolutno očekivano.
˝Mislim da je jasno da američka administracija čak ni u vrijeme Donalda Trumpa nije pokazala nikakve naznake da bi priznala tu svojevrsnu aneksiju Krima koju je napravila Rusija. Očekivano je bilo, čitav zapad tu stoji uz Ukrajinu i ne vjerujem da će tu biti bilo kakvih pomaka. Rusija je sad isto tako zatvorena, tu su i sankcije dodatno zakomplicirale odnos i zbog Navaljnog i njegovog trovanja. Sad nakon svega i zatvaranja. Možemo reći da smo se vratili u nekakvu fazu zamrzavanja odnosa s Rusijom. Tu je naravno i pitanje Sjevernog toka 2 gdje su sankcije doista stisle u ovom trenutku do omjera da je sad veliko pitanje kad i hoće li se on uopće dovršiti. Što pokazuje na jedno novo poglavlje odnosa čitavog Zapada s Rusijom koja neće biti niti malo ugodna niti jednoj strani, ali trebat će naravno iz toga naći nekakav izlaz. Nadamo se da će biti što i prije i što blaži za sve sudionike te priče˝, tvrdi Avdagić.
Upitan podjecjuje li Europa Rusiju, Avdagić odgovara da nije stvar podcjenjivanja.
˝Teško je s europske strane prihvatiti aneksiju jednog teritorija, no nije bilo uopće očekivano da se to samo tako prihvati s obzirom na to da takav jedan čin daje signal da je tako nešto moguće i u drugim situacijama i u drugim zemljama diljem svijeta tako da mislim da je Rusiji moralo biti unaprijed jasno da to nikad neće biti amenovano od strane Zapada i da će to biti stalni i kontinuirani problem u odnosu s Rusijom. Naravno da Rusija ima određenu moć u svijetu, ona nije više Sovjetski savez i nema takvu globalnu moć kakvu je imao Sovjetski savez. Ali mislim da nitko ne podcjenjuje i nema disrespekta prema Rusiji, već se više radi o činjeničnom stanju i situaciju u kojoj kad bi se priznavalo sve ono što Rusija čini, jako naštetilo samom Zapadu koje mora držati ne samo do međunarodnog prava, nego i do vrijednosti koje Zapad proklamira desetljećima unazad i zbog kojeg je napredniji nasuprot brojnim drugim zemljama kao što su Rusija i Kina, pa i Iran˝, rekao je Avdagić i dodao kako ovo ne ukazuje na to da će doći do rata.
˝Uvijek ima onih koji u svakoj krizi upozoravaju na to da je to rub rata, ali ako se malo osvrnemo unazad vidimo da smo prošli i gore stvari pa nije došlo do nekakvog zapad istok rata pa vjerujem da neće ni sad˝, zaključio je Avdagić.
