Žustro sučeljavanje na Dnevnik.hr: Bago pitao goste lažu li narod nerealnim obećanjima, zaiskrilo oko INA-e

screenshot

Mislav Bago, urednik i komentator, sučeljava ključne političare stranaka koje pretendiraju na vladajuću poziciju u državi.

U četvrtom sučeljavanju Bagini gosti odgovaraju na pitanja iz gospodarstva. Gosti su Darko Horvat (HDZ), Branko Grčić (Restart), Ante Rončević (Domovinski pokret) i Mislav Kraljević (Most).

Kojim novcem planirate financirati sve što ste obećali? Kreditima, porezima ili zaduživanjem?

Horvat: Sigurna Hrvatska naslov je programa HDZ-a. Dijelom kroz zaduženje, dijelom kroz bespovratna sredstva, 10 milijardi je financijska injekcija. Imamo spremne projekte.

Grčić: HDZ-ov plan je četiri puta teži od našeg. Brinu nas veliki minusi u gospodarstvu i proračunu. Tek kad to saniramo moći ćemo projekte raditi. Iduće godine očekujemo barem sedam posto rasta, a deficit do tri posto.


Rončević: Ova je godina vrlo teška zbog korone, ali nova vlast donijet će nove paradigme. Naš su fokus dugoročni ciljevi, ali nismo zaboravili ni kratkoročne.

Kraljević: Naša obećanja nisu u sferi bajki, mi smo realni. Ključ je u rasterećenju gospodarstva i javne uprave. Pustite ljude da rade.

Horvat: Dvije milijarde zaduživanja neće nam pomoći ništa. Cilj nam je spasiti poduzetnike.

Grčić: Rekao sam dodatne dvije milijarde. Ova Vlada nije napravila ništa.

Horvat: Kad budete suočeni da tri mjeseca zaredom morate sufinancirati plaće za 550 tisuća radnika za koje ne želite da ostanu bez posla… Ozbiljnost zaduživanja je drugačija.

Rončević: Gospodine Horvat, kao loš student koji je pao dva kolokvija pa sad želi u dva mjeseca sve nadoknaditi. Stopa rasta garantira nam posljednje mjesto.

Kraljević: Vi 11 godina niste uspjeli doći gdje je Hrvatska bila 2008.

Horvat: Mogu se vratiti tri godine unatrag kad vas dočeka spaljeno gospodarstvo, Agrokor, Đuro Đaković.

Grčić: To nije bilo spaljeno gospodarstvo, nego gospodarstvo u uzletu. Agrokor je privatna tvrtka. Gdje ste vi vidjeli da se Vlada miješa u privatne tvrtke? Nikakav novac brodogradnji nismo davali.

Horvat: Nisam pitao Vrdoljaka zašto je potpisivao, to je bila Milanovićeva Vlada. Spalili ste više od dvije milijardi kuna za brodogradilišta.

Grčić: Agrokor – došao je lešinarski fond i ušao u vlasničku strukturu.

Rončević: Nedostaje infrastruktura za razvoj brodogradnje.

Od sljedećeg mjeseca potpore će dobivati samo transport, turizam i industrija zabave. Je li to pošteno?

Grčić: Vlada je odbacila naš prijedlog o skraćenom radnom vremenu, a sad vidi da je jedini spas u tome. Trebalo bi orijentirati zakon prema poduzetnicima, a ne sektorima. Svako poduzeće koje se nađe u problemu, neovisno o sektoru, treba imati potpore.

Horvat: Nedorečeno je pitanje, a Grčićev je odgovor promašen. Ide se prema tome da se industrija, posebno prerađivačka, poprati potporama od 10 do 50 posto skraćenog radnog tjedna i pomoć po radniku do 4000 kuna. Perspektiva nije do kraja gotova.

Rončević: To je sluhistički odsvirana kompozicija jer nisu poznati temelji. To je sipanje novca iz aviona. Ovo su protupožarne mjere.

Kraljević: Pitanje je kako pomagati. Već postoji mjera za skraćeni radni tjedan. Nije mi jasno što radite. Favoriziranje nekih sektora. Dajte ljudima okvir u kojem će moći bolje raditi.

Grčić: Nije jasno što je gospodin Horvat htio reći. Za sva poduzeća koja se nalaze u poteškoćama trebaju potpore. Ako su došli u problem, moraju dobiti prostor za skraćenje radnog vremena.

Horvat: Što bi se dogodilo da se država nije uplela 2017. i spasila 60 tisuća radnih mjesta?

Grčić: Postoje situacije u kojima se država mora uplesti, ali na drugačiji način. Govorim o neefikasnosti.

Horvat: To što ste napravili u brodogradnji koštalo nas je više od 4 milijarde kuna.

Grčić: Nije.

Rončević: Vidim da se usuglašavaju veliki koalicijski programi.

Je li pošteno da hoteli budu zatvoreni, a primaju naknade za zaposlenike?

Horvat: To je odluka poduzetnika i u tom slučaju neće primati potpore.

Grčić: To je nelogično, ali je tako definirana mjera. Ne slažem se da su oni koji su prošle godine imali 450 milijuna kuna dobiti mogli koristiti mjeru, kao i mikropoduzetnici koji mogu sanjati o dobiti.

Rončević i Kraljević: Tko ne radi svojom voljom, ne treba primati naknadu.

Grčić: Podržali smo vaš paket jer je ljudima trebalo pomoći. A naše ste sve odbacili.

Rončević: Pohvalio bih Vladu HDZ-a i SDP-a jer su dosta naučili, s uključivanjem države na ispravan način u vrijeme korone.

Ako daje država potpore za gospodarstvo, bi li trebala ući u vlasničku strukturu?

Rončević: Da.

Kraljević: Da.

Grčić: Upravo smo to ugradili u program, u slučaju velikih firmi, za male nema smisla.

Horvat: To će se sve u proračun vratiti. Sustavno radimo na tome da se država izmakne iz vlasništva.

Rončević: Nije problem državno vlasništvo, nego izbor ljudi.

Horvat: Kako ćete odabrati menadžere ako imate 3 ili 5 posto vlasništva. Što kad se stvore problemi.

Grčić: To ima smisla samo za srednja i velika poduzeća. Cilj je sačuvati javni novac.

Horvat: Pa svi su poduzetnici porezni obveznici.

Je li INA tražila pomoć od države? Bi li bilo u redu da dobije pomoć?

Horvat: Nemam takvu informaciju. Ako su im prihodi pali, ne bi trebalo INA-u isključiti iz potpora.

Grčić: Kriterije, nažalost, morate primijeniti na sve. Dio firmi u kojima država ima većinski vlasnički odgovor nije mogao dobiti potporu.

Rončević: Iznenadilo me da ministar nema podatke kakve su INA-ine potrebe. Ministre, dužni ste nam dati odgovor.

Kraljević: Kriteriji vrijede za sve.

Horvat: Nije isto znati stanje u INA-i i znati je li pokrenula zahtjev za potpore. Javni servisi nisu imali potrebe, a ne da nisu imali pravo. Ako INA zatraži pomoć, onda s menadžmentom nešto ne štima, prenosi Dnevnik.hr.

Komentari