U emisiji “Izbori 2020.” na RTL-u sučelili su se četiri stranačka gospodarska stručnjaka najvažnijih izbornih lista. Adrian De Vrgna razgovarao je s Brankom Grčićem iz Restart koalicije, Tomislavom Ćorićem iz HDZ-a, Vesnom Vučemilović iz Domovinskog pokreta te Josipom Budimirom iz Stranke s imenom i prezimenom.
Prvo je pitanje bilo koji bi prvi potez bio stranaka ako bi došle na vlast.
BUDIMIR: Naš glavni potez je da se javni sektor smanji koja je prikladna fiskalnom kapacitetu Hrvatske. Naše gospodarstvo je nekonkurentno jer ima preveliku poreznu presiju, plaćamo oko 5% BDP-a više poreza nego gospodarski subjekti u drugim tranzicijskim državama. Zbog toga smo nekonkurentni, imamo manji izvoz od uvoza i kronični trgovinski deficit. Moramo rasteretiti gospodarstvo, smanjiti poreze i državu izvesti na pravi put. Put za to je racionalizacija javnog sektora, posao koji može obaviti jedan čovjek, a ne dva ili tri kao danas i da javni sektor nije utočište za stranačke ljude koji se nisu realizirali u svojim karijerama pa svi mi moramo plaćati njihovo dolaženje na posao i neobavljanje nikakvog posla jer zapravo za većinu posla nema.
Bio bi nam dovoljan jedan mandat da značajno promijenimo stvari, da Hrvatsku dovedemo u poziciju da se porezi plaćaju kao u konkurentskim zemljama. Poreze na dohodak i dobit treba smanjiti na 10-ak posto da privučemo strane ionvesticije i da poslovi u visokotehnološkim djelatnostima se premještaju u Hrvatsku, da širimo poreznu bazu i da možemo imati socijalnu državu zahvaljujući dobroj ekonomiji.
Bez jake ekonomije nema socijalne države.
Sigurna Hrvatska
ĆORIĆ: HDZ u idući mandat izlazi s idejom kreiranja sigurne Hrvatske po svim mogućim kriterijima. U četiri godine imali smo 110 tisuća novih radnih mjesta, više plaće, mirovine, pad javnog duga, rastom kreditnog rejtinga zemlje. Taj uspješan mandat i uspješna borba s nekoliko kriza koje su ga obilježile jamstvo su da ono što nudimo da iza toga stojimo. Hrvatska ima šansu, ima dobre ljude, stručnjake, da u iduće četiri godine možemo nastaviti s poreznim rasterećenjem. Porezno smo rasteretili građane i gospodarstvo za devet milijardi kuna. S time ćemo nastaviti kroz smanjenje poreznih stopa na porez na dohodak s 36 na 30 posto, odnosno s 24 na 20 posto, poreza na dobit s 12 na 10 posto, za oko 93 posto pravnih osoba i smanjenjem PDV-a na svu hranu. Taj smjer u poreznom rasterećenju s poboljšanjem poslovne klime i orjentiranost na povećanje samodostatnosti s jedne strane, s druge digitalizaciju procesa i s treće uz povećano ulaganje, što smo također započeli, u sve segmente obrazovanja, da nose potreban iskorak i suglasje sa Zelenim planom EU.
GRČIĆ: Teško je prognozirati pad BDP-a, ali kako se vraća covid kriza, sve je moguće. Otvorili smo ekonomiju i ne znam zašto smo toliko se zatvorili prije dva, tri mjeseca ako sada tako liberalno otvaramo koji je sada izazvao paniku, posve suprotno poruci sigurnosti koju HDZ šalje. Mi smo u svakom pogledu u ovom trenutku nesigurni, zbog covida, zbog toga što je 55 tisuća ljudi ostalo bez posla, jer su mirovine male, jer umirovljenici ne mogu kupiti ni maske, ni rukavice ni zaštitnu opremu. Pitanje je kako će izaći na izbore, dakle nesigurni su ljudi, socijalno potrebiti su nesigurni…
To može utjecati da taj minus BDP-a bude i veći.
Masovno iseljavanje
VUČEMILOVIĆ: Naš gospodarski program se temelji na podizanju konkurentnosti našeg gospodarstva, na zaustavljanju procesa koji devastira Hrvatsku, a posebno Slavoniju i Baranju, a to je masovno iseljavanje.
Sve što smo do sada čuli je jako lijepo, svi se volimo hvaliti što smo napravili. Prosječna plaća jest išla gore, ali 50% zaposlenih prima plaću koja je manja od te prosječne plaće, a kad govorimo o velikom rastu mirovina, prosječna mirovina je rasla za svega 321 kunu. To nije dovoljno ni za vodu ni za struju. Više od 400 tisuća umirovljenika ima mirovinu manju od 2000 kuna, što je prag siromaštva.
Naš gospodarski program, uz ta dva cilja, predviđa porezna rasterećenja, smanjenje poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike i cijeli niz drugih mjera, kao što je dječji doplatak za svu djecu, koji ne bi bio samo socijalna kategorija nego bi to primala sva djeca bez obzira na imovinski cenzus.
BUDIMIR: Htio sam replicirati g, Ćoriću kad je rekao da je u mandatu vlade napravljeno porezno rasterećenje. To jednostavno nije točno. Udio poreznih prihoda države u BDP-u je čak lagano rastao, a nije se smanjio. A tih devet milijardi je možda ono što su u startu planirali uzeti, pa to trebamo doživljavati kao neku nagradu ili ustupak. Porezno rasterećenje je ostalo kakvo je i bilo prije ove krize.
ĆORIĆ: Uputio bih g. Budimira na tijek aktivnosti ove vlade od 2016. na ovamo. Vi se predstavljate kao ozbiljan ekonomist, trebali biste znati da je u protekle četiri godine smanjena stopa poreza na dobit, dohodak i smanjenja stopa PDV-a. Činjenica da su porezni prihodi u četiri godine narasli je plod činjenice da je hrvatsko gospodarstvo stabilno raslo i moram naglasiti da ćemo s poreznim rasterećenjem nastaviti.
Što se tiče kritika g. Grčića o nesigurnoj Hrvatskoj, Hrvatska se u zadnjih četiri pet mjeseci se pokazala kao jedna od najuspješnijih, najadekvatnijih reakcija na Covid-19, broj zaraženih po glavi stanovnika i broj nažalost umrlih pokazuje da smo među najuspješnijim zemljama u svijetu. Što se tiče gospodarskog odgovora, pitajte ljude iz prakse kako je to izgledalo u drugim zemljama.
BUDIMIR: Porezno rasterećenje se mora gledati relativno u odnosu na BDP. Porezni ugriz države nije popustio, jednako je jak, čak je malo veći. A smanjenje porezne stope ne znači smanjenje poreznog opterećenja. Ako ste smanjili stopu poreza na dobit, ali ste izuzeli oslobođenje za reinvestiranu dobit, koje je postojalo prije, znači da se porez na dobit naplatio u većem iznosu nego ranije.
Covidć-19 kriza
GRČIĆ: Moratorij na kredite i leasinge najmanje godinu dana. Mjere za građane. Oni nisu donijeli ni jednu mjeru za građane. Mjera za očuvanje radnih mjestu, to je jedina mjera koju su donijeli, ali sjetite se kritika radi toga.
VUČEMILOVIĆ: Mi samo govorimo o porezima. Previđamo 500 parafiksalnih nameta. To nam i EK navede svaki put koju čini teškom za hrvatske poduzetnike. Mjere koje je donijela Vlada, ne mogu se složiti da su bile primjerene. Vi ste uveli lockdown, zatvorili ste građane u kuće i sve gospodarske aktivnosti i to vam je pojelo 4 posto BDP-a.
ĆORIĆ: Što se tiče naše reakcije, ona je bila u situaciji u kojoj je cijeli svijet bio suočen s krizom. Reakcija je bila potpuno primjerena. Mi smo isfinancirali tri mjeseca plaća za naše građane. 600 tisuća radnih mjesta smo obranili na taj način. Hrvatska je ovu krizu dočekala puno bolje nego 2008. godine. Što se tiče pada BDP-a, on će biti zabiljećen u svim zemljama. Turizam u Hrvatskoj čini važnu ulogu. Činjenica je da će ove godine izostati prihod od turizma. To se nije moglo izbjeći. U protekle 4 godine smo radili na jačanju gospodarstva, što dokazuje da smo kreditni rejting tri puta digli.
VUČEMILOVIĆ: I dr. Markotić je izjavila da su reakcije bile pomalo panične, a činjenica je da je gospodarstvo zamrznuto. Nismo mi reagirali kao svi. U Njemačkoj su tvornice radili, a vaš župan Anušić je i dronovima nadztirao ljude.
ĆORIĆ: Očito smo trebali reagirati pjevanjem i recitacijama.
GRČIĆ: Ako se korona opet ponovi, to će biti katastrofa za Hrvatsku. Mi se za turizam moramo izboriti, da se on što prije vrati na početne pozicije. Stopa pada bi mogla biti i veća. Ključno je da se uz turizam razvijaju i neki drugi sektori.
BUDIMIR: Nije naš turizam dovoljno razvijen, ali dominantan je jer smo ubili druge sektore zato jer je država sveprisutna. Treba doći do micanja prstiju s gospodarstva. Smanjio bio utjecaj države na gospodarstvu, a poduzetništvu dao slobodnije ruke. Danas vi imate prilike vidjeti da se kao investitor može samo pojaviti netko tko je dobro umrežen.
