Davor Huić: Javna uprava je rak-rana hrvatskog društva, potrebna je hitna reforma

Davor Huić gostovao je u podcastu portala Otvoreno gdje je razgovarao o aktualnim političkim događajima s glavnim urednikom portala Marijanom Opačkom.

Huić je osnivač Udruge Lipe, nevladine organizacije u hrvatskoj koja se bori za prava poreznih obveznika. Odlučio se uključiti u utrku za Markov trg na listi koalicije stranaka Pametno, Fokus i Stranka s imenom i prezimenom, kao nositelj liste u šestoj izbornoj jedinici.

Na pitanje zašto se odlučio uključiti u politici i baš ovoj koaliciji, Huić kaže da se zapravo već dugo bavi politikom, iako nestranačkom.

“Stalno sam govorio o političkim temama jer su upravo porezi politička tema. Mi smo pokrenuli Udrugu Lipu 2014. godine, gradili smo ju šest godina, imali smo niz uspješnih akcija. Međutim, u posljednjih šest mjeseci osjećao sam da je taj oblik političkog rada iscrpljen i da želim napraviti jedan iskorak u stranačku politiku.

Kritike ljevičara

Katarina Peović, predsjednica Radničke fronte koja na izbore izlazi s platformom Možemo! nazvala ga je nedavno u predizbornoj kampanji nosiocem sociopatskih politika. Huić je otkrio što misli o tim kritikama.

“Pogledajmo politike Radničke fronte. Oni bi otimali privatno vlasništvo i štednju i zalažu se za promjenu ustavnih odredbi o slobodi vlasništva i slobodi poduzetničkog djelovanja, tj. za nacionalizaciju sredstava za proizvodnju. Prevedeno, to znači da bi oteli pravo ljudima da raspolažu sa sredstvima za proizvodnju poput laptopa ili čekića, kao banalan primjer. K tome još kažu da bi bilo bolje kad ne bi bilo poduzetnika, a te stavove iznose na vrlo dehumanizirajuć način. Smatram da su upravo takve politike sociopatske. Kritike koje oni upućuju, više govore o njima nego o nama.

Glavne točke za koje će se zalagati u Saboru

Osim Crne knjige poreznih obveznika, koju objavljuje Udruga lipa, Huić će se u Saboru zalagati za niže poreze, reformu javnog sektora, digitalizaciju, otvaranje više prostora poduzetnicima, transparentnost i reformu pravosuđa.

“Plan nam je uvesti ‘flat tax’, odnosno univerzalnu poreznu stopu od 10 posto na dohodak i dobit i ukinuti ove stope koje su sada na snazi. Tako mislimo privući ljude koji razmišljaju o odlasku iz države, prvenstveno IT industrija, liječnike i menadžere…”, rekao je Huić.

“Druga stavka za koju se zalažemo je reforma javne uprave, koja je rak-rana hrvatskog društva. Kao udruga lipa, naglašavali smo to među prvima. Naravno, moram napomenuti da se smanjenje javnog sektora ne odnosi na medicinske sestre, učitelje, vatrogasce, kirurge itd. Javni sektor je prenapuhan, jer stranka kada dođe na vlast zaposli četiri do pet tisuća ljudi. Na primjer, Hrvatske šume, oni su u posljednjih godinu dana zaposlili 1200 ljudi. Je li zapošljavanje tih ljudi bilo neophodno i da oni kreiraju neku vrijednost? Ja mislim da ne. Kladio bi se da je polovica njih zaposlena čisto da imaju radno mjesto”, rekao je Huić.

“Kad mi kažemo da treba smanjiti javni sektor, mislimo na te takozvane ‘uhljebe’. Točnije, one koji su po stranačkoj liniji dobili posao i koji ništa ne rade, odnosno ne kreiraju novu vrijednost, a nama uzimaju novac iz džepova”, napominje Huić.

Treća stvar za koju se Huić zalaže je digitalizacija. Smatra kako se kroz nju mogu ubrzati procesi.

“Predlažemo ukidanje biljega i raznih trošarina, i to se najbolje može postići uvođenjem digitalizacije, a ne da se svakih šest mjeseci mora vaditi rodni list. Upravo je koronavirus pokazao da se većina toga može odmah napraviti”, rekao je Huić.

Iduće za što se zalaže je otvaranje više prostora za poduzetništvo kroz uklanjanje brojnih prepreka poput administrativnih procedura i nebuloznih propisa poput održavanja slavina u ugostiteljskom objektu koje iskorištavaju inspektori.

Nadalje, zalaže se za transparentnost, što je tema koja je vezana uz Crnu knjigu.

“Kako ćemo te korupcijske, klijentelističke sheme suzbiti? Tako da građani znaju kuda ide taj novac. Ako su birači svjesni na što se troši novac poreznih obveznika, onda će možda pripaziti za koga će glasati u sljedećim izborima. Cijeli demokratski proces bi se unaprijedio kada bi ljudi znali kuda ide taj novac”, smatra Huić.

Zadnja stavka je reforma pravosuđa.

“Mi imamo jednu od najnižih stopa povjerenja u nezavisnost sudskog sustava. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva gdje je povjerenje u sudstvo na visokoj razini, kod nas će samo 10 posto ljudi reći da vjeruje u neovisnost sudova od izvršne vlasti. I tu se vraćamo na istu temu klijentelizma i činjenice da stranačke elite kontroliraju sve u državi”, rekao je Huić.

Uloga u vladi Tihomira Oreškovića

Komentirao je i svoj kratkotrajni angažman u savjetništvu bivšeg premijera Tihomira Oreškovića. Kaže da je taj angažman bio jako povezan s Udrugom Lipa.

“Mi smo 2015. napravili performans ‘Brojač javnog duga’ i nametnuli tu temu u politički prostor jer se o tome do tada nije govorilo. Tada je javni dug bio na 89 posto BDP-a, približavao se magičnoj granici iznad koje pričamo o dubokoj zaduženosti iz koje se teško izvući. Tada su neke stranke potpisale naš ‘pledge’ da neće dizati poreze i da će smanjiti javni dug. Među tim strankama bili su HDZ, SDP i Most. HDZ i Most su sastavili vladu, došao je nestranački premijer koji je zapravo imao funkciju sanacijskog upravitelja. On je shvatio da je zemlja pred bankrotom i predložio nekoliko poteza koji su bili upravo oni koje sam ja tražio. I te mjere su bile uspješne, podignut nam je kreditni rejting, pala nam je cijena financiranja. Ja sam to prepoznao kao dio mog programa i ušao sam u tu vladu kao nestranačka osoba. Bavio sam se samo ekonomskim pitanja i nisam imao dodira sa stranačkim politikama”, rekao je Huić.

Gospodarska kriza na jesen

Na jesen nas čeka velika kriza. Govori se o velikom valu nezaposlenosti i padu BDP-a. Huić smatra da ni političari, ni građani ne shvaćaju što nas čeka.

“Vlada je imala interventne mjere, ubacila je u ekonomiju nekoliko milijardi kuna kroz program za očuvanje radnih mjesta s pretpostavkom da će kriza kratko trajati i da ćemo se brzo iz nje izvući. Je li to točno ili nije, to će se tek vidjeti. Hrvatska bilježi pad prometa u ugostiteljstvu i trgovini nakon što su popustile epidemiološke mjere, što je zabrinjavajući podatak. Imat ćemo eksploziju javnog duga, međutim situacija nije ista kao 2011. jer će se jedan dio novca namiriti kroz EU i kreditni rejting nam je bolji. Smatram da kriza neće biti tako teška kao prijašnja, ali kratkoročno će biti vrlo nezgodno. Hrvatsku će zapljusnuti val otpuštanja i socijalne tenzije će se povećati, a sve to nećemo moći financirati zaduživanjem, nego će se morati dogoditi neki rezovi u proračunu”, rekao je Huić.

Koalicije

Na pitanje o koalicijama nakon izbora Huić kaže da su kao stranka trenutačno orijentirani na upoznavanje građana s njihovim programom.

“Očigledne su tri opcije nakon izbora, da sudjelujemo u vladi, da podržimo manjinsku vladu i da budemo u opoziciji. Koja god se opcija dogodila, mi ćemo se čvrsto držati onoga za što se zalažemo kao što smo i pokazali kroz dosadašnji angažman. Stoga u nedjelju izađite na izbore i zaokružite listu broj 5”, poručio je Davor Huić u razgovoru za portal Otvoreno.

Komentari