Znanstvena savjetnica o planu oporavka: Poduzetničke udruge su sukrivci za loš plan, nisu reagirali i sada je prekasno tražiti da se mijenja iz korijena

Maruška Vizek Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Znanstvena savjetnica Maruška Vizek s Ekonomskog instituta govorila o Fondu za oporavak, odnosno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. 

“Vlada i ministar financija Zdravko Marić još ljetos su najavili ono što mislimo da će se dogoditi. Prema planu jasno je da se novac usmjerava dominantno u projekte javnog sektora, a pritom je obrazloženje Vlade da će kroz javne nabave novac završiti u privatnim kompanijama. To nije dovoljno dobro i to nije plan koji će pomoći državi da postane otpornija, da se postigne ono zbog čega je Fond za oporavak osnovan. Prilika za povećanje otpornosti i veći oporavak – izgubljena”, istaknula je Vizek za N1.

Objasnila je da bismo dobili novac EK će se morati zadužiti na međunarodnim tržištima kapitala. Tako će po prvi put dobiti pravo na vlastita sredstva.

‘Prvi korak ka fiskalnoj uniji’

“Ta je stavka tema dugogodišnjih prijepora EU-a. Davanje prava Komisiji na vlastita sredstva daje im pravo da se uvodi novi porez svim članicama. To je prvi korak ka fiskalnoj uniji. To nije išlo preko parlamenta i pitanje je vrijednosno za građane, i stranke, je li nam to prihvatljivo”.



Uvođenjem novih poreza da bi se Fond za oporavak mogao financirati, navodi, snosit će i hrvatski građani, te hrvatski poduzetnici. “Kao zemlja u EU imamo status kao Kosovo u Jugoslaviji, pa će nam velik dio financirati građani drugih zemalja. Ona je gubitak jednog dijela fiskalne suverenosti i mogućnost uvođenja novih poreza u narednih nekoliko godina”.

Dodaje da u Hrvatskoj javnosti ta informacija nije baš sjela i misli da su se poduzetnici našli iznenađeni time da privatni sektor neće na adekvatan način sudjelovati u planu oporavka, nego će vjerojatno i sufinancirati opet različite investicije.

“Dug Komisije bit će knjižen kao dug EU-a. U ovom trenu ne postoje adekvatni nacionalni računi EU-a na koji će se taj dug moći knjižiti. Pritom, Njemačka kao fiskalno najkonzervativnija, je svoj udio u Fondu proknjižila kao svoj nacionalni dug. Njemački građani spore tu odluku na sudu. Kako je njima, tako će doći i Nizozemcima… Ovo je prvi korak prema fiskalnoj Uniji, i ne znači da to neće donijeti dodatne fiskalne probleme i razjedinjenost zemalja članica”, tvrdi.

Po ključnim riječima koje, kako navodi, vidimo iz plana oporavka znamo da preko 50 posto sredstava ide u komponentu gospodarstva.

“Kada pogledate potkomponente i ključne riječi, jasno je da su to sve uglavnom veliki investicijski programi javnog sustava. Od Vlade se uvijek naglasak stavlja na građenje, a djelatnost niskogradnje bi trebala graditi sve velike infrastrukturne projekte u sklopu plana obnove. Niskogradnje više u Hrvatskoj nema, ona je propala u prošloj krizi.
I ako se usuglasimo da je u redu da većina novca ode na velike investicijske projekte, pitanje je tko će to graditi i kako će hrvatska ekonomija od toga profitirati, ili će nam Grci, Kinezi opet graditi, i taj će novac otići iz Hrvatske…”, objasnila je.

‘Poduzetničke udruge su sukrivci’

Iznenadilo ju je to što su poduzetničke udruge jako kasno reagirale.

“Politički razumijem što Vlada radi, od kolovoza znamo za tu njihovu namjeru, a nejasno mi je zašto su poduzetničke udruge i oporba čekali da sada kritiziraju ovakvu strukturu plana. Sada je prekasno. EK je već u nacrtu vidjela taj plan i predodobrila. Tražiti da se taj plan iz korijena mijenja – to se neće dogoditi”, poručuje.

Smatra da su poduzetničke udruge sukrivci, jer se na to trebalo reagirati prošlog ljeta. “Oni su se bavili vlastitim prepucavanjima, ili se zalagali za smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu, što je promašen zahtjev”.

Dodala je kako je nije iznenadio nedostatak transparentnosti i demokratičnosti u predstavljanju ovakvog plana.

“Nama je Ministarstvo financija reklo da investicijski plan mora biti vrlo detaljan, imati definirane termine, aktivnosti – detaljnije od onoga što inače Vlada i javni sektor inače rade. Privatni će sektor kroz ovakav plan biti još više istiskivan, a ovo je pokazalo preveliku političku kontrolu i upliv na ekonomske procese i tržišne sile”, istaknula je.

Dodala je da je ovaj plan zorna situacija koja pokazuje da ne znamo drugačije od velikog upliva države u ekonomiju. “Ne kažem da su graditeljski projekti nepotrebni, ali su trebali biti bolje izbalansirani, trebalo se uzeti u obzir potencijal našeg privatnog sektora”, rekla je.

Vuk Vuković: Novac iz Vladinog plana završit će kod firmi s vezama u politici

Komentari