Ministar Zdravko Marić izašao je pred novinare i komentirao izvješće S&P-a o hrvatskom kreditnom rejtingu te je rekao kako ostaje na razini trostrukog B-, stabilnim izgledima, nešto što je izuzetno dobra vijest u ovim okolnostima, prenosi HRT.
– Mislim da je samo izvješće ne samo pozitivno intonirano, nego daje kao i uvijek objektivni prikaz gospodarske slike i fiskalne politike, ali i izazove s kojima se Hrvatska suočava. Procjene za rast za ovu godinu je nešto niže, inflacija je nešto viša u odnosu na prijašnje objave. Vlada će kroz mjesec dana kad se bude donašao program konvergencije, ažurirati model makroekonomskog modela, a tijekom travnja ćemo objaviti naše zadnje službene projekcije za ovu godinu, rekao je.
Trend ubrzavanja inflacije
Naglasio je kako se blago snižavanje procjene za ovu godinu događa zbog toga što je s jedne strane bio viši rast prošle godine i to iznad svih očekivanja.
– U ovakvim okolnostima s dozom neizvjesnosti o nastavku agresije Rusije na Ukrajinu, uvijek treba staviti jednu dozu rezerve bilo kakve makroekonomske projekcije. Inflacija je za ovu godinu postala jedna važnija ili uočljivija u smislu projekcije i S&P predviđa inflaciju oko 6 posto. Znamo podatke za prva dva mjeseca, a to su 5,7 i 6,3 u siječnju i veljači. Očekujemo da taj trend ubrzavanja inflacije i zbog određenog baznog efekta se nastavlja u prvoj polovici godine, a za drugi dio godine ovisit će i o drugim čimbenicima koji utječu na ovu inflaciju. Prije svega cijene energenata i cijene hrane, rekao je Marić.
“Ulazak u eurozonu dodatno će utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga”
Naglasio je kako su sve mjere i paket ublažavanja inflatornih učinaka koji je vrijedan gotovo 5 milijardi kuna te porezne izmjene i ostale mjere koje su u paketu s punim razumijevanjem je prihvaćen.
– U samom izvješću, kao što je bio slučaj i kod COVID-a, kad smo morali nalaziti optimalan balans između nerijetko suprotstavljenih ciljeva a to je s jedne strane da utječete na ublažavanje inflatornih pritisaka, a s druge strane da štitite održivost javnih financija. Javne financije već dvije godine jasno pokazuju da je njihova uloga u gospodarskom rastu i oporavku i ostalim gospodarskim zbivanjima uvijek velika i značajna. Država ne može bez jakog gospodarstva, a ni gospodarstvo bez jake države, poglavito u ovim izvješćima. U S&P-u su kratko objasnili negativne rizike da ukoliko gospodarske okolnosti budu slabije od ovih koje se predviđaju, a pozitivni da se ti gospodarski izgledi materijaliziraju i rejting agencija kao i ostale apostrofira naš ulazak u eurozonu kao nešto što će dodatno utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga, rekao je.
“Nacionalni program oporavka ide jako dobro”
Istaknuo je kako su zadovoljni s izvješćem i nastavljaju dijalog s kreditnom agencijom.
– Važno nam je održati ovaj ugled u međunarodnim financijskim krugovima. Nacionalni program oporavka ide jako dobro. Sve što smo imali u programu za ispuniti ispunili smo do kraja prošle godine. Izvješće smo sastavili, poslali u Bruxelles, traje proces evaluacije, očekujemo tijekom lipnja dodatnu tranšu od 700 milijuna eura. Paralelno s tim radimo na daljnjoj implementaciji. Želimo održati taj postotak u smislu da sve mjere ispunjavamo. Investicije i reforme su ključne odrednice koje Hrvatskoj trebaju u kratkom roku za stimuliranje oporavka i rasta, a poglavito dugoročno, naglasio je.
Navala građana u mjenjačnice
Komentirao je i navalu građana u mjenjačnice i konvertiranje kuna u eure.
– Dvanaest mjeseci od formalnog uvođenja eura u poslovnicama komercijalnih banaka, Fine, Pošte bez naknade mogu mijenjati novac. Nakon toga, tri godine još imaju vremena za kovanice, a novčanice neograničen i to sve u HNB-u, dodao je.
Marić je rekao kako unatoč zabrinutosti građana o zalihama robe u trgovinama, nema potrebe za nekim pretjeranim gomilanjem zaliha.
– Bez obzira na okolnosti, kroz razgovore s maloprodajnim lancima ideja je bila da svega bude dovoljno i osigurano kao i u COVID-u, rekao je Marić.
