Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta još je više dobila na važnosti nakon pandemije koronavirusa, posebice za rizične skupine građana, priopćila je u subotu Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Iz HGK ističu kako je povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, iako su cijene takve hrane porasle od 30 do čak 500 posto. Prema podacima Eurostata za 2018., kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,1 posto.
Unatoč većem pritisku na kućne proračune, potražnja za zdravom hranom je u porastu.
“Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom u porastu je”, poručuju iz HGK.
U ovu se kategoriju, navode, uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako nude dobrobit za zdravlje iznad njihove uobičajene prehrambene vrijednosti. Mnogobrojne prednosti uključuju smanjenje kolesterola, upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti itd.
“Osim što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do 500 posto iznad usporedive konvencionalne hrane”, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane
Kovačević naglašava kako je prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane.
Ističe da te trendove prate i domaći proizvođači, a neki su već postali dijelom zakonodavnog okvira.
Tako se u slučaju pekarske industrije, zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli, propisima ograničava dodavanje soli u kruhu.
