Završio je sastanak nekolicine ministara s predstavnicima poduzetnika na kojem se očekuje dogovor o obeštećenju onih koji su najpogođeniji posljednjim mjerama za suzbijanje širenja epidemije.
Ministar financija Zdravko Marić se obratio novinarima i naglasio kako “su preko vikenda odradili dodatne analize i promišljanja”.
“Iznalaženje jednog pravičnog modela, nadoknade troškova vezano uz pandemiju Covid-19 bilo je kroz prijedlog mjera. Restoran i dalje može obavljati neku vrstu dostave, a klađenje je i dalje omogućeno online. Očuvanje radnih mjesta i 4000 kuna prema kriterijima je i dalje aktualno. Nije to bilo jednostavno administriranje, ali nema razloga ne očekivati da će tako biti i dalje. Jedna tema otvorena u doba proljeća je pitanje covid kredita za likvidnost preko HAMAG BICRO-a. Ukupni iznos je 1,3 milijarde kuna koje nije samo vezano uz zatvorene djelatnosti, ali one će ipak imati određenu vrstu prioritetnog značaja. U trećem dijelu ide se u kompenzaciju fiksnih troškova, odnosno komunalija, režija, odnosno osnovnih troškova koji se plaćaju svaki mjesec. Svi oni koji ostvare pad prihoda u prosincu gledat će se taj pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svi oni koji ostvare pad prihoda veći od 70 posto trebaju se kvalificirati, ali smo to smanjili na 60 posto pa će ići određeno stupnjevanje na koji će se način to gledati”, rekao je Marić.
Plaćanja će ići putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. “Time je zaokružen paket naših mjera”, naglasio je Marić.
Rekao je kako su oni od prvog dana govorili da su ovo razgovori. “Nitko drugoj strani ne okreće leđa. Država je jasno pokazala koji su ključni prioriteti i ciljevi, a to je očuvanje radnih mjesta. Što se tiče snižene stope PDV-a ta je tema spomenuta i raspravljena, no fokus ovih mjera išao je u drugom smjeru. Kako će ići dalje epidemiološka slika, vidjet će se. Fokusiramo se na mjere. Cijelo ovo vrijeme radimo i činimo porezno rasterećenje od izravnih poreza pa i dijela neizravnih poreza”, istaknuo je Marić.
Poduzetnici nisu zadovoljni
Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre je rekao kako su “više potreseni nego zadovoljni današnjim razgovorom”.
“Slažem se da su mjere rezultat PR akcije, a ne ekonomske aktivnosti. Mjere idu isključivo za radna mjesta koja su ugrožena zatvaranjem, a ne ona zbog nedostatka ekonomske aktivnosti. Bojim se”.
“Bilo kakve podjele odavno su trebale biti stvar prošlosti. Mjere za potpore radnika ponovno će se gledati iz mjeseca u mjesec””, rekao je.
Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja se također osvrnuo na sastanak.
“Nismo dobili 50 posto obeštećenja već samo ‘bakšiš’ koji se inače ostavlja konobaru. Apeliram na premijera da ljudima da nadu za budućnost. Što će biti ako se nastavi zatvaranje u novoj godini? Oni ne znaju sada što će biti dalje. Nisu pripremljeni i ne znaju ekonomski učinak. Ne vidim ‘svjetlo na kraju tunela’. Zemlje u okruženju su smanjile PDV i svi daju subvencije. Da radimo normalno kao što je bilo 2019. treba nam 300 milijuna kuna. Vjerojatno ćemo sada dobiti više novaca od toga, ali ljudi neće znati od kuda će vraćati kredite, polovina ih je u samoizolaciji, hrpa ih je oboljela… Dolazimo do propadanja ekonomske vrijednosti. Premijer mora danas presuditi jer ministar Marić ne želi o tome razgovarati. Apeliram na premijera da to presudi”, naglasio je Medak.
Dodao je da ne zna što ugostiteljima sada preostaje. “U javnom sektoru rastu plaće, dobit će božićnicu, kupuju se avioni…a mi smo sada nebitni. Poruka je da se snađemo. Mi ćemo, naravno, uzeti što možemo. Sve stvari koje su nam ponudili razmotrili smo. Ne mogu aplicirati svi na Covid kredite. Tražili smo uvjete kredita da se izmjene. Da biste dobili kredit, ne smijete biti dužni državi ni lipe. Stoga smo tražili da se naša likvidnost gleda do 1. rujna. Ovo nije poticajno za rad već za zatvaranje. Svi imaju dugove jer je pad prometa konstantan. Primjera radi, u Njemačkoj je za trećinu previše država dala novce”, rekao je Medak.
“Jedini način je da se apelira na premijera Plenković i da nam se da novac kako bi ljudi mogli raditi. Ostale sve zemlje su napravile stupnjevanje. Ministar Marić nije bio za to”, zaključio je.
