U posljednje vrijeme osjeti se udar na džepove kupaca jer su poskupili neki prehrambeni artikli. Tako je kruh dosad već dva puta poskupio, a u pripremi je treći val viših cijena. Inflaciju već itekako osjete hrvatski potrošači, a zasad nitko od mjerodavnih nema odgovor na to kako spriječiti daljnje “divljanje cijena”. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić za N1 je komentirala rast cijena kruha i pšenice kao i uzroke takvog kretanja cijena.
“Imamo sreće što smo imali dobru žetvu s velikim prinosima koji nisu zabilježeni skoro nikad. Imali smo veliku sreću sa žetvom, a uslijedile su visoke cijene otkupa koje su uvjetovane velikom potražnjom za žitaricama na globalnom tržištu. Potražnja iz Kine, suše i klimatske promjene… Imamo situaciju da je u dijelovima Europe žetva podbacila. Mi sa svojim količinama ne možemo utjecati na globalno kretanje cijena. Imali smo dizanje cijena na svjetskoj razini i to je utjecalo na nas”, rekla je Nada Barišić.
Dodala je kako sa pšenicom niz godina imamo pozitivnu bilancu.
“Proizvodimo više od potreba i to je pozitivno. Sad je problem da je isplativije tu pšenicu kao sirovinu izvoziti, a da se ne može toliko zaraditi njezinom preradom”, istaknula je.
Prošle godine cijena je iznosila 1,15 kuna za premium klasu brašna dok je to sad cijena stočne, a cijena premium klase premašuje dvije kune.
‘Na globalnom tržištu hrana se traži kao suho zlato’
“Ne pamtimo ovakav skok cijena. Na globalnom tržištu se hrana u svim segmentima traži kao suho zlato”, istaknula je Nada Barišić.
Govoreći o potrošnji kruha, naglasila je kako je kruh uvijek kod nas bio socijalna kategorija i naša se zemlja nalazi među 10 najvećih potrošača kruha po stanovniku. S obzirom da je cijena kruha i brašna vezana uz cijenu pšenice, na jesen će poskupjeti i kruh i brašno.
“Nismo više otok za sebe, dio smo globalnog tržišta, ne možemo se othrvati kretanjima na svjetskoj razini. Uspjeli smo požnjeti milijun i sto tisuća tona vrlo dobre kvalitete pšenice, a na kretanje cijena ne možemo utjecati. Nemamo potrebe uvoziti pšenicu. Uvozimo, a to je zabrinjavajuće, proizvode dodane vrijednosti. Kruh i pekarski prozvodi čija cijena uvoza raste iz godine u godinu”, rekla je direktorica Žitozajednice.
Na upit o tome koliko kruha uvozimo, odgovorila je kako “većinom jedemo domaće proizvode”.
“Uvozni proizvodi se uglavnom plasiraju kroz trgovačke lance, jeftiniji su, no još uvijek smo više orijentirani prema domaćoj prehrambenoj industriji i na našim policama su većinom domaći proizvod”, istaknula je Nada Barišić.
Isto tako, ona ne zna do kada će trajati trend porasta cijene pšenice, ali je rekla kako imamo dovoljno zaliha.
“Imamo dovoljno. Kapaciteti hrvatskih mlinova iznose više od dva milijuna tona. Trebalo bi se ulagati u to jer klimatske promjene donose sve veće neizvjesnosti, tu bismo trebali dodatno investirati i osigurati se”, zaključila je Nada Barišić za N1.
