Utjecaj zabrane rada nedjeljom neće biti jednak kad su u pitanju maloprodajni lanci ili dućani u trgovačkim centrima
Kakve će biti posljedice zabrane rada trgovina nedjeljom, odnosno koliki će utjecati na BDP u ovoj godini, ali i na proračunske prihode imati plan Vlade da trgovine mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, oni koji pripremaju prijedlog nisu izračunali ili taj izračun još nisu spremni podijeliti s javnošću.
Podaci iz sustava fiskalizacije o prometu u maloprodaji po danima u tjednu, koji sugeriraju da se, osim u trgovačkim centrima, nedjeljom ostvaruje najmanji promet u maloprodaji, nisu najsretniji za izvlačenje zaključaka jer u prihode maloprodaje su uključeni i oni koji su i dosad radili nedjeljom i oni čija su vrata bila zatvorena.
Uz to utjecaj zabrane rada nedjeljom neće biti jednak kad su u pitanju, primjerice, maloprodajni lanci u kojima se uglavnom kupuje hrana ili dućani u trgovačkim centrima gdje se kupuje obuća, odjeća, namještaj… Upravo su ti dućani najviše stradali prošle godine prilikom zatvaranja gospodarstva, teško su se oporavljali od pada prometa, a uz to su dobili moćnu konkurenciju – internetsku prodaju. Odluka da trgovine moraju zatvoriti svoja vrata nedjeljom vjerojatno će građane Hrvatske još jače gurnuti prema online kupnji, a prema podacima DZS-a prodaja internetom lani je rasla po stopi od 12,6 posto, piše Novi list.
U Hrvatskoj čak i oni online trgovci koji su uspjeli dobiti hr domenu, nisu registrirani u Hrvatskoj, nego u nekoj drugoj europskoj državi i tamo plaćaju porez, ističe poduzetnik Denis Čupić, voditelj jednog trgovačkog centra. Što se tiče primjedbi da rad nedjeljom nije adekvatno plaćen, Čupić kaže da se i o tom problemu treba razgovarati, ali da je država umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom možda trebala razmisliti da u Zakonu o radu jasno propiše koliko se rad nedjeljom, bez obzira o kojoj je struci riječ, mora dodatno platiti, a ne samo da se mora više platiti. Upravo su reguliranje plaće za rad nedjeljom, kao i strogo poštovanje slobodnog dana, bili alati koji su državi mogli pomoći da izbjegne klasične zabrane koje će vjerojatno opet završiti na Ustavnom sudu, smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, piše rtl.hr
