Vujčić iznio prognoze: Javni dug neće omesti ulazak u eurozonu

Boris Vujčić/Goran Kovacic/PIXSELL

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u četvrtak u Opatiji kako će javni dug ove godine snažno rasti, a sljedeće se snažno smanjiti te neće omesti ulazak Hrvatske u eurozonu u siječnju 2023. godine. 

Što se tiče javnoga duga, on će ove godine snažno porasti zbog recesije, odnosno snažnog pada BDP-a i velikog deficita proračuna, a iduće godine će se isto tako snažno smanjiti, rekao je Vujčić odgovarajući na marginama konferencije Hrvatsko novčano tržište na novinarske upite može li se 2021. dosegnuti željena razina javnog duga od 60 posto BDP-a, što je jedan od mastriških kriterija.

“Mi nećemo ni približno doseći razinu od 60 posto, ali tu razinu nije ni potrebno dostići, jer kriterij kaže – ako je javni dug viši od 60 posto, mora se smanjivati za jednu dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. Budući će ta razina biti 87 ili 88 posto, blizu 90 posto, to znači da bi se javni dug trebao smanjivati za 1,3 ili 1,4 postotna boda da bi zadovoljili kriterij. Budući da iduće godine očekujemo snažan oporavak BDP-a, skok od oko 6 posto, to će omogućiti da udio javnog duga u BDP-u padne i značajno više od zahtjevanog”, objašnjava Vujčić.

Na upit znači li to da nas javni dug neće omesti u ulasku u eurozonu 1. siječnja 2023., guverner kaže – neće, po svim dosadašnjim prognozama HNB-a.



Vujčić je u četvrtak sudjelovao na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište na kojoj je, govoreći o putu do eura, rekao kako je uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo, iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije.

Upitan kako komentira nastavak rasta kreditiranja i u srpnju, uz novinarsku opasku kako se građani zadužuju kao da se ništa ne događa, da nema straha, guverner kaže kako ne bi tako rekao. “Ne bih rekao da se zadužuju kao da ničega nema. Gotovinski krediti, koji su bili najznačajnija komponenta rasta kreditne aktivnosti banaka su se ove godine praktički prepolovili kao posljedica krize. I dalje ljudi uzimaju, ali se stopa rasta praktički prepolovila, što znači da kriza utječe na pouzdanje potrošača, a onda i potražnju građana za tim kreditima”, objašnjava Vujčić.

Novinari su guvernera upitali i treba li razmišljati o produljenju obustave ovrha i nakon listopada ili o produljenju moratorija na otplate kredita, što mnogi zazivaju, Vujčić odgovara kako je pitanje o ovrhama za vladu. “Što se tiče moratorija, HNB je omogućio bankama da do proljeća iduće godine imaju prostor da drže klasificirane klijente koji su na kraju 2019. bili A klijenti u A kategoriji”, rekao je.

Naime, HNB je u drugoj polovici ožujka ove godine prilagodio svoj pristup superviziji poslovanja kreditnih institucija, a među tim mjerama je i ona o klasifikacija postojećih i novih izloženosti. Tako banke mogu odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim klijentima, koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti, čije je poslovanje već pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom koronavirusa, a sve s ciljem izbjegavanja daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata.

“No, treba imati na umu da smo sada ušli u bankovnu uniju, odnosno u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom (ESB), sada ESB preuzima nadzor nad hrvatskim bankama i de facto će se oni kriteriji koje će donositi ESB i EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) odnositi na najveći dio hrvatskog bankovnog portfelja, pa smo vidjeli da već sada, u lipnju, imamo povećanje rezervacija po dijelu plasmana koji su u ovom trenutku nenaplativi ili se ne vraćaju”, napominje guverner.

Komentari