Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti oko devet posto, što je više od trenutne prognoze MMF-a u visini od šest posto, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije “Eurotransformacija Hrvatske”, u organizaciji Motus media Grupe.
Vujčić je istaknuo da inflatorni pritisci rastu iz mjeseca u mjesec, posebno kod cijena hrane. Kazao je i da se svijet, pa tako i Hrvatska, suočavaju s prvim većim inflatornim pritiskom nakon mnogo godina.
– Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja globalnog rasta i inflacije, naglasio je Vujčić, dodavši, međutim, kako je rast cijena uočen i prije rata u Ukrajini.
Istaknuo je da je revidiranje projekcije inflacije na više u znatnoj mjeri rezultat viših cijena nafte i sirovina zbog čega su inflacijski pritisci i dalje jaki.
Podsjetimo, u travnju je HNB revidirao procjenu ovogodišnje prosječne stope inflacije na 5,2 posto, nakon 2,6 posto u 2021. godini.
Vujčić smatra i da će stopa rasta hrvatskog BDP-a ove godine biti viša od 2,7 posto koliko su procijenili stručnjaci iz MMF-a. Očekuje snažan rast BDP-a i u drugom kvartalu ove godine.
Naglasio je kako je američki Fed započeo zaoštravati monetarnu politiku, a isti zaokret najavljuje i Europska središnja banka.
Većina središnjih banaka u zemljama izvan europodručja još je prošle godine počela zaoštravati monetarnu politiku. S druge strane, Hrvatska narodna banka to nije napravila je zemlja na putu u eurozonu, kazao je Vujčić.
– Cijena zaduživanja Hrvatske porasla je znatno manje nego u državama koje nisu u eurozoni, naveo je guverner, dodavši kako je posebno u Mađarskoj i Poljskoj vidljivo prelijevanje strožih uvjeta financiranja na tržišne kamatne stope.
Naglasio je i da cijene uvezenih roba rastu brže od izvoznih, pa se uvjeti razmjene pogoršavaju, što povećava vanjskotrgovinski manjak.
– Realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj ipak je iznad pretkrizne razine, pri čemu je rast koncentriran u uslužnim djelatnostima, ističe guverner, koji smatra da bi povoljna kretanja u hrvatskom turizmu djelomično mogla kompenzirati negativne učinke skupljih energenata.
Ocjenjuje da bi se osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala povećavati u predstojećem razdoblju, kao i da uvođenje eura neće znatno povećati cijene, jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija.
– Razina ciiena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro, zaključio je guverner.
