Situacija je stabilna i ne vidi se razlog zašto bi porasle kamatne stope na kredite. Uz to, nema najave promjene monetarne politike, a prilikom normalizacije monetarne politike smanjivat će se kupovina obveznica od strane najvećih središnjih banaka i o tome će se raspravljati na jesen, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodao je kako u Hrvatskoj strukturni višak likvidnosti iznosi oko 70 milijardi kuna, a banke imaju puno likvidnosti te stoga nema razloga za rast kamatnih stopa.
Europska središnja banka odredila je novu ciljanu stopu inflacije. Dosad je ona bila ispod dva posto, a sada je stavljena na dva posto, s tolerancijom i na nešto više.
“Rekao bih da se neće ništa kratkoročno događati. Ono što je Europska središnja banka napravila, rekla je dva posto umjesto ispod dva, ali blizu dva, a što je bilo tumačeno kao 1,9. Ono što je razlika, jest da je rekla da je simetrična, jednako nepoželjna devijacija na dolje kao i na gore. Inflacija u ovom trenutku je nešto viša, ali na način kako smo i očekivali zbog baznoga efekta drugog kvartala prošle godine kada je bio najsnažniji početak ‘lockdowna’ i kada su cijene energenata i drugih sirovina zbog toga padale, a sada imamo oporavak i rast cijena”, naglasio je Vujčić.
Osvrnuo se na dva posto za što je rekao da je “u skladu s ciljem, a prema tome ne bi se ništa značajnije trebalo događati”-
“Ako bi inflacija u sljedećim kvartalima značajnije porasla, onda bi se mogla očekivati reakcija središnjih banaka. U ovom trenutku mi to ne očekujemo”, istaknuo je guverner.
Menadžeri se boje inflacije, neuspjeha u borbi protiv pandemije i naglog rasta javnog duga
Analizirajući strahove menadžera 30 središnjih banaka, vidljivo je kako se među najvećim njihovim strahovima – inflacija, neuspjeh u borbi protiv pandemije i nagli rast javnog duga.
“Kad bih morao birati, mislim da je u ovom trenutku najveći rizik pandemija i što će se u budućnosti s možda novim sojevima virusa i eventualno novim potrebama zatvaranja ekonomije. To je najozbiljniji neposredni rizik u ovom trenutku za naše projekcije rasta. Ukoliko ovakva situacija s otvaranjem ekonomije potraje do kraja godine, HNB vidi višu stopu rasta nego što smo predviđali prije – 6,8 posto, što je prvenstveno zbog toga što ćemo vidjeti bolje rezultate u izvozu roba i usluga turizma i zbog oporavka osobne potrošnje, a nakon toga i zbog povećanja investicija. Ukoliko dođe do potrebe novog otvaranja ekonomije zbog pandemije, to bi ugrozilo ove projekcije”, istaknuo je Vujčić.
Govoreći o javnom dugu, rekao je kako je on porastao, ali ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj vidi se da će se nastaviti smanjivati u sljedećim godinama, i to s 88,7 posto prošle godine na 86,6 posto ove godine i tako u sljedećim godinama.
“Plan oporavka će spriječiti da uobičajeni ciklus korištenja strukturnih fondova EU, koji ima vrh pa pada dolje prije angažiranja sredstava iz drugog sedmogodišnjeg ciklusa, bude u ovom trentku za Hrvatsku praktički izravnan. Nećemo imati pad kao što obično zemlje imaju, nego će ovi fondovi spriječiti da to ima negativan utjecaj na BDP. Utoliko će BDP biti viši. Pandemija može ugroziti bilo koji plan u nekakvom negativnom scenariju rasta, ali ja se nadam da ćemo ostati kod našega temeljnog scenarija”, rekao je guverner.
Na kraju je pozvao građane da daju svoju ocjenu za lik koji će biti na kovanici eura, objavio je HRT.
