Vlada priprema novi zakon o komasaciji, za provođenje osigurano 250 milijuna kuna

Ilustracija

Iako je na snazi već šest i pol godina, Zakon o komasaciji – okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta – nije zaživio na terenu. Vlada je odlučila izraditi novi kojim će pokušati olakšati taj proces. Potporu je dobila i od Europske komisije. Za njegovo provođenje u iduće četiri godine iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je više od 250 milijuna kuna.

Posljednja komasacija zemljišta provedena je davnih 80-ih. Nasljednici nekadašnjih kombinata – velike agrarne tvrtke i danas uživaju blagodati okrupnjavanja poljoprivrednih parcela.

– Na velikoj tabli uvijek imamo manje troškove upravo zbog mehanizacije jer velika mehanizacija s velikim radnim zahvatom smanjuje ukupni trošak proizvodnje svake kulture, kaže Ivan Đurić, Ratarstvo, Kutjevo d.d.

Kako piše HRT, okrupnjene i uređene table i obiteljskim gospodarstvima jamče uštedu vremena i novca. I sve bi bilo lako provedivo da domaći poljoprivrednici obrađuju velike parcele. Nažalost, one su uglavnom usitnjene, imovinskopravni odnosi složeni pa cijeli postupak komasacije ne može teći glatko.


– Mijenjanje parcela i klasa i slično, tu uvijek bude nezadovoljstva kod ljudi. Uzmu im bolju, dobiju lošiju klasu zemlje, nije to jednostavan proces, smatra Mile Pavičić, Kaptol.

Bez njega nema ni napredne poljoprivredne proizvodnje. Zato se neke općine sustavno pripremaju i to katastarskim izmjerama kao podlogom za buduću komasaciju.

– Mi vidimo potrebu za komasacijom, samo prije svega treba urediti postojeće stanje, a nakon toga pristupiti komasaciji, poručuje Zdravko Mandić, načelnik općine Brestovac.

Podloga su im – austrougarske zemljišne knjige. Sve to govori o složenom poslu koji mjerodavne čeka u prvom krugu komasacije s rokom do 2026. godine. 23 jedinice lokalne samouprave iskazale su interes na javnom pozivu koji je raspisalo Ministarstvo.

– Nešto je više od 46 tisuća hektara u okviru Nacionalnog programa otpornosti i oproravka gdje su osigurana sredstva i predviđena za komasiranje prvih 18 tisuća hektara, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

Komasacijom bi se u funkciju stavilo i neobrađeno zemljište. Nije ga malo – čak 700 tisuća hektara. Uredila bi se i poljoprivredna infrastruktura te osigurala ekonomična i modernija proizvodnja hrane na domaćem selu.

U procesu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta problema bi, dakle, moglo biti u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

To će usporiti cijeli proces jer su, kako je rekao HRT-ov Ivica Grudiček, neriješeni imovinsko-pravni odnosi rak rana komasaciji na sjeveru Hrvatske. Primjerice u katastru je označeno jedno, a u gruntovnici sasvim drugo. Čest je slučaj i da na pola hektra zemlje postoji sedam-osam vlasnika, od čega je polovina pokojna.

– Mi smo sa županijskim uredom za poljoprivredu organizirali sastanak na koji smo pozvali naše poljoprivrednike da se priključe ovom projektu. Nažalost, na prvom sastanku je bio mali odaziv, ali nećemo odustati. Organizirat ćemo još sastanaka. Naši stanovnici se isključivo bave poljoprivredom. Jako je velika rascjepkanost parcela. Imamo poljoprivrednika koji imaju preko 100 parcela, putuju po 20 kilometara da bi obrađivali svoje parcele, to im stvara dodatne troškove, rekao je Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec.

– Nekoliko većih poljoprivrednika rješava taj problem kupovinom susjednih parcela i međusobnom zamjenom. Otpor je mislim najveći jer se ljudi boje da neće dobiti istu kvalitetu zemlje ili da će biti u manjoj parceli što moram reći da se neće dogoditi. Tu ne bi trebalo biti straha, nego samo benefit jer ne postoje nikakvi troškovi. Sad se kod kupovine plaća porez na promet nekretnina. Sređuju se kompletno imovinsko-knjižni odnosi, ljudi će imati bolju pristupnost svojih parcela, a sve to pridonosi tome da krene u proces navodnjavanja, dodao je Hranić.

 

Komentari