Koronakriza utječe na sve segmente gospodarstva pa tako i na stočarstvo. U studiji o poremećenosti tržišta zbog koronakrize navedeno je kako sada tovljači junadi gube 4,75 kuna po svakom proizvedenom kilogramu mesa junadi u odnosu s prosječnim tržišnim cijenama, piše Večernji list.
Promatrajući proizvođače mlijeka vidljivo je kako i oni gube i to 1,02 kune. Tovljači svinja gube 3,68 kuna, a tovljači pilića 2,43 kune, zaključak je studije koju su na temu poremećaja na tržištu uzrokovanih koronakrizom izradili stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta Krunoslav Zmaić i David Kranjac.
Stočna hrana do pandemije je činila oko 50 posto materijalnih troškova stočara, a nakon dramatičnog rasta cijena žitarica i uljarica u 2021., u pojedinim sektorima, poput govedarstva čini i više od 80 posto.
Usporedi li se petogodišnji prosjek s prosječnim cijenama žitarica u prvih sedam mjeseci ove godine, soja je skuplja 50,49, kukuruz 35,95, pšenica 27,7, stočni ječam 19,44 posto. Nagli rast cijena pogodio je i prerađevine, pšenično krmno brašno (31,79), sojinu sačmu (16,92) te suncokretovu sačmu (57,83 posto), pa se u skorije vrijeme očekuje još brži rast cijena proizvoda koji prate rast cijena ratarskih kultura, piše u studiji.
S druge strane, zbog nepovoljnog vanjskog okruženja i velikih tržišnih viškova na zajedničkom EU tržištu, meso i mlijeko i dalje se enormno “uvoze” u Hrvatsku i prodaju po dampinškim cijenama.
To je dodatni problem dok stočari strepe i od budućeg političkog okvira nove Zajedničke poljoprivredne politike – smanjenja proizvodno vezanih potpora za tov goveda i proizvodnju mlijeka, kao i dodatnih zahtjeva kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi EU.
“Takvo stanje iziskuje brzu i ciljanu kratkoročnu državnu pomoć sektoru koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji žitarica, prerađevina i stočne hrane. Tako bi razina domaće proizvodnje ostala barem na trenutačnim razinama”, zaključuju Zmaić i Kranjac.
Predlažu i uvođenje strožih restrikcija uvoznog mesa koje nerijetko dobiva i oznaku Meso hrvatskih farmi te smatraju kako se iznosi za proizvodno vezane potpore za sektor govedarstva iz omotnice za izravna plaćanja ne bi trebali bitnije smanjiti u sljedećem razdoblju, piše Večernji list.
