Vela o 25 milijardi za plan oporavka i otpornosti: Pitanje je koliko mi imamo kapaciteta da te novce stvarno i povučemo

Screenshot HRT

Stručnjakinja za savjetovanje u pripremi i provedbi projekata EU-a Ariana Vela, komentirala je kako Hrvatska stoji s izvlačenjem sredstava iz EU fondova.

“Fondovi funkcioniraju tako da neka država članica kaže da nešto želi postići s određenim sredstvima koje joj je Europa alocirala iz svog proračuna.

Onda bi mi nekakvo mjerilo uspjeha trebali promatrati u odnosu na ta postignuća koja smo mi sebi zacrtali; mi radimo nešto drugo – mi gledamo koliko smo posto tih sredstava ugovorili i koliko smo od tih sredstava stvarno potrošili, odnosno certificirali. To je jedno mjerilo, međutim nije cjelovito.

Ako promatramo ta dva pokazatelja, o kojima ćemo najčešće čuti da se raspravlja, onda smo po toj stopi ugovorenosti napravili nešto što se zove ‘preugovaranje alokacije’ – dakle, ugovorili smo više od onoga što imamo na raspolaganju, i to je dobro, tu smo u top pet članica EU i značajno smo rasli u proteklih nekoliko godina. S druge strane ono što nas treba brinuti je činjenica da smo po stopi isplaćenosti među pet najlošijih država članica EU – isplatili smo nešto više od 50 posto alokacija, objašnjava Ariana Vela u Studiju 4 HRT-a.



Upitna iskoristivost predviđenih sredstava

Procesi su izuzetno složeni, a Hrvatska je trenutno u situaciji gdje, radi pandemije i potresa, raspolaže velikom svotom novaca dobivenih iz EU.

“To je za nas izuzetno velika alokacija, preko 25 milijardi eura. Nikada toliko nismo imali na pladnju, međutim pitanje je koliko mi imamo kapaciteta da te novce stvarno i povučemo”, naglasila je Vela.

“Razloga je mnogo; sporo planiranje i priprema projekata; relativno spora evaluacija projekata; slabi kapaciteti korisnika koji žele provoditi cijeli niz projekata na svom terenu, a zapravo imaju vrlo ograničene kapacitete; plus propisi koji su dosta kompleksni, a tiču se sekundarnih poslova poput javne nabave, rješavanja imovinskih odnosa, i sve ono što je zapravo kronični problem u Republici Hrvatskoj, nevezano za EU fondove”, kaže Vela i dodaje da sve to doprinosi sporoj potrošnji europskog novca, pojasnila je.

Zakon koji se odnosi na europske strukturne investicijske fondove do određene mjere zadan je Europskom Unijom, no Vela kaže kako je Hrvatska sama sebi dodatno zakomplicirala situaciju s dokumentima koje nazivamo zajedničkim nacionalnim pravilima.

Složena papirologija utječe na efikasnost rada

“Svaki papir mora proći kroz tri instance da bi se odobrio, i naravno da to koči cijelu proceduru – i tijekom pripreme i tijekom provedbe”, objašnjava i dodaje kako je drugi problem činjenica da državni službenici koji rade na EU fondovima nisu dovoljno motivirani da ostanu na tim radnim mjestima kada nauče raditi taj posao.

“Država ih ne može stimulirati, ne može kazniti one koji slabo rade i naravno da imamo veliki odljev kadrova s jedne strane, a s druge strane imamo dio kadrova koji možda ne rade onako kako bi trebali”, priznala je.

Vela kaže kako u posljednje vrijeme, otkad su europski fondovi postali dosta popularni, sve veći broj građana, udruga i inicijativa želi regulirati nešto za svoje potrebe.

“U situaciji kada imate neku projektnu ideju, prvo ju je potrebno formulirati. Dakle, potrebno je vidjeti koji je to problem koji vi rješavati i kako ćete ga riješiti, a nakon toga se traži određeni poziv. Tada pristupate pripremi projektne prijave i sve popratne dokumentacije. Nakon toga se čeka da se odradi postupak dodjele bespovratnih sredstava u okviru kojeg tijela provjeravaju imate li sve papire i je li taj projektni prijedlog usklađen s onim što oni traže”, objašnjava Vela i dodaje kako je najteži dio posla zadržati, odnosno pravilno potrošiti dobivene novce i izbjeći nepravilnosti.

“Sustav kontrole ima nekoliko razina u kojoj sudjeluje jako puno tijela, cijela ta priča je jako kompleksna i sada će biti jako interesantno promatrati 2022. i 2023. godinu kada se svi izvori – dakle financijski planovi, nacionalni plan i fond solidarnosti – kada se oni preklope na jednom mjestu, onda ćemo mi imati jako puno ljudi, institucija, korisnika i projekata koje će trebati odraditi u isto vrijeme, pitanje je koliko ćemo biti sposobni to izdržati”, ističe Vela.

Komentari