Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Banskim dvorima drži konferenciju za novinare o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. zajedno sa potpredsjednikom Vlade i ministarom financija Zdravkom Marićem, te s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.
Kako je objavljeno u četvrtak, a potvrđeno na sastanku Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Slovenije Janeza Janše u Otočcu Ob Krki, Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam ERM II.
Odluku o ulasku u ERM II donose zemlje koje sudjeluju u tom mehanizmu, to jest 19 zemalja eurozone i Danska te predstavnici Europske središnje banke.
Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, dakle Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.
“Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Ovo je taj korak kojeg nazivamo predvorje eurozone. Naše članstvo podržava EK. Mi smo trenutno po broju stanovnika najmanja članica EU koja još nije preuzela euro. Po određenim paramatrima smo vezani uz euro.”, kazao je Plenković.
Odluku o ulasku u ERM II donose zemlje koje sudjeluju u tom mehanizmu, to jest 19 zemalja eurozone i Danska te predstavnici Europske središnje banke.
Određen tečaj
Odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna, kazao je.
U odnosu na taj tečaj sve dok ne uvedemo euro bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jest središnji tečaj po kojem ćemo zamjenjivati kune za eure, objavio je ECB.
Plenković je na konferenciji za novinare otkrio i daljnje planove. “Smanjivat ćemo javni dug”, kazao je i govorio o iskustvima drugih zemalja. “Mi ćemo i dalje raditi svoje planove, ali sa današnjim danom smo dodatno ojačali reputaciju zemlje. Ovo će značiti za nas jednu novu legitimaciju. Ovo je uspjeh cijelog hrvatskog društva i znači za našu stabilnost”, kazao je Plenković.
Guverner Vujčić kazao je kako moramo biti zadovoljni što je ovaj posao napravljen u roku. “Većina je mislila da to nećemo uspjeti. Nije bilo lako. Morali smo napraviti jako puno tehničkog posla. Uspjeli smo u 4 mjeseca završiti cijeli posao”, kazao je Vujčić.
“Mi smo danas ušli u tečajni mehanizam i to znači da tečaj ostaje isti, tečajna politika HNB se neće promijeniti. Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti HNB-a. Ušli smo u bankovnu uniju i to znači da HNB imenuje svog člana i u Europskoj središnjoj banci imamo glas kao i ostali. Ušli smo i u zajednički sanacijski mehanizam EU i imat ćemo ista prava i obaveze kao i ostale zemlje. Ovo znači i veće povjerenje investitora u Hrvatsku. U iduće dvije godine Hrvatska treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije i u ovome trenutku isključivo o izvršenju inflacije, javnog duga i tečaja ovisi kada će Hrvatska ući u euro zonu. Od sada više nema političkih odluka”, kazao je Vujčić.
Ministar Marić je rekao da će Hrvatska pet mjeseci prije uvođenja eura uvesti dualne cijene, odnosno cijenu u kunama i cijenu u eurima. Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine, a Plenković je uvjeren da bi to moglo biti riješeno do kraja mandata ove Vlade, odnosno 2024. godine.
