Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je 31. kolovoza Prvu procjenu važnijih ranih usjeva u 2021. godini, koja je obuhvatila izvješće o očekivanoj proizvodnji ranih poljoprivrednih kultura, odnosno pšenice, ječma, zobi i uljane repice.
Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a najavljene procjene su također bile znatno veći urod ranih kultura od onih objavljenih.
“Uzimajući u obzir navedeno, kao stručnjaci željeli smo, kroz direktnu anketu kompanija koje su dnevno na tržištu žitarica i uljarica Republike Hrvatske, analizirati proizvodnju i tržište domaćih ranih usjeva”, istaknuli su iz konzultantske tvrtke Smarter.
U svim razgovorima koji su obavljeni, kako s udruženjem proizvođača žitarica, tako i sa velikim otkupljivačima i traderima žitaricama i uljaricama, potvrđeno je da je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice, te kako je samim tim prosječni ostvareni prinos bio između 7 i 8 tona po hektaru zasijane pšenice, što je povećanje u odnosu na ostvarenje u 2020. godini, odnosno povećanje od 24,4 posto u odnosu na objavljenu procjenu.
“Ovo je već druga godina kako je objavljen izrazito nizak prirod po hektaru pšenice (5,9 t/ha), a nama se čini da ovako objavljeni podaci mogu, u situaciji velike volatilnosti tržišta, kakva je sada, izazvati značajne pomutnje i potencijalno donošenje krivih odluka kod određenih poslovnih subjekata”, ističu u Smarteru.
Naime, u trenutku kad globalno i dalje raste cijena pšenice, te kad postoji stvarna neravnoteža između ponude i potražnje ove žitarice, i to kako zbog smanjene proizvodnje u Kanadi, Rusiji i Zapadnoj Europi, izazvane ekstremnim vremenskim neprilikama, tako i zbog špekulativnih zatvaranja pojedinih tržišta i čekanja daljnjeg rasta cijena (Mađarska,…), smatraju da je važno koristiti podatke koji su bliži stvarnoj situaciji na tržištu.
Proizvođači pšenice dobili cijenu koja već dugo nije viđena
Proizvođači pšenice su 2021. godine za kilogram svog proizvoda dobili cijenu koja već dugo nije viđena, od čak 1,60 kn/kg, prosječno, gdje se cijena kretala u Republici Hrvatskoj od 1,15 kn/kg za stočnu pšenicu, pa do čak 2,0 kn/kg za neke manje, pojedinačne kupnje pšenice, premium kvalitete.
Ovdje treba reći da je u Republici Hrvatskoj od oko 1.000.000 do 1.100.000 tona pšenice, svega 3 posto pšenice bilo premium kvalitete, 14 posto je proizvedeno prve klase pšenice, 25 posto druge klase, 30 posto treće, a samo 16 poto četvrte klase pšenice, što je izuzetno dobar rezultat. Naglašavamo samo 16 posto četvrte klase, jer je ovakva kvalitativna struktura proizvedene pšenice izuzetno dobra. Pšenica, 2021. godine, je izrazito visoke kvalitete, nema bolesti, a razlozi za to prvenstveno leže u sortimentu koji je sijan, ali i u vremenski jako povoljnoj godini za pšenicu. Ova žitarica je imala dovoljno vlage u periodima rasta i nalijevanja zrna, a istovremeno je u periodu zriobe imala dovoljno sunca, toplog vremena, dok period žetve nije bio ometan vlagom, odnosno kišom.
Svi navedeni uvjeti dali su pšenicu jako dobre kvalitete i omogućili rast prinosa u odnosu na prošlu godinu, a onda i rast ukupnih količina.
“Rast globalnih cijena pšenice stvorio je, pak, tržišno okruženje koje će ove godine omogućiti ratarima relativno visoke zarade na ovoj ratarskoj kulturi, unatoč tome što su rasli i troškovi proizvodnje”, naglašavaju u Smarteru.
Nadalje ističu kako im se “čini da ove godine mogu pohvaliti odluku hrvatskih ratara da i dalje siju značajne hektare pod pšenicom, odnosno nerealno bi bilo očekivati da se, nakon niza godina i loših iskustava, oni ne ponašaju isključivo tržišno”. U tim okolnostima pitanje je bi li u sljedećem razdoblju trebali i mogli razmišljati o jačim investicijama u preradbene kapacitete za žitarice, pa da smo bar izvoznici brašna, a ne pšenice.
