Nakon potresa, mnogi stanovnici u Zagrebu suočili su se sa problemom atmosferskih bojlera. Una Radić kaže kako je njezin atmosferski bojler prije potresa dobro radio, no nakon potresa, bojler su morali ugasiti i voda im je hladna već 42 dana, objavio je Dnevnik.hr.
“Atmosferski bojleri najednom postaju neispravni i potrebno je provesti sanaciju dimnjaka i preći na korištenje kondenzacijskih bojlera za što je naravno potrebno izdvojiti određena sredstva”, napominje Una Radić.
Devet tisuća i tristo Zagrepčana dobilo je upozorenje iz Gradske plinare u kojem jasno velikim tiskanim slovima piše da ne koriste neispravne atmosferske bojlere jer mogu uzrokovati i smrtne posljedice.
Sigurnost građana je na prvom mjestu
“Ja bih zaista hitno da građani shvate da je riječ o njihovoj sigurnosti, dakle mi smo kao operator odgovorni zakonom za sigurno puštanje plina. Ne radi se o nekom hiru Plinare. Pismo su dobili iz jednostavnog razloga jer smo od područnih dimnjačara dobili preko 830 dokumenata utvrđenih nedostataka prilikom pregleda dimnjaka”, izjavio je Tomislav Mazal, direktor Gradske Plinare Zagreb.
Dimnjačari shvaćaju problem građana, ali sigurnost građana im je, kažu, na prvom mjestu. Atmosferski bojleri su, po njima, opasni jer mogu dovesti do toga da se ljudi otruju plinom.
“To su bojleri koji koriste kisik iz prostorije smještaja, zrak za izgaranje i u tom segmentu mogu biti izuzetno opasni posebno ako je dimnjak oštećen”, upozorava Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarsko-obrtničke zadruge.
Iako bi to trenutačno bila najbolja opcija, nitko ih, kaže dimnjačar ne može natjerati da zamijene svoj bojler ako to ne žele.
“Kvalitetnije, ekonomski učinkovitije i najsigurnije s aspekta sigurnosti je korištenje i ugradnja kondenzacisjkih bojlera i sanacija dimnjaka”, kaže Zrinski.
Ali za to ljudima treba novac koji nemaju.
Čeka se da Vlada ispuni obećanje od 20 tisuća kuna pomoći za bojlere i sanaciju dimnjaka. Broj objekata s oštećenim dimnjacima trenutačno je 4148, objavio je Dnevnik.hr.
