Predsjednik udruge Potrošač Igor Vujović komentirao je odluku banaka o ukidanju prešutnog minusa na računu.
“Treba pomoći ljudima u ovakvoj situaciji, tu se radi o ljudima koji imaju male mirovine, kojima je minus prijeko potreban. To što banke rade nije u redu”, rekao je Vujović za N1.
Na pitanje nudi li udruga Potrošač pravnu pomoć građanima koji imaju taj problem navodi da stoji teza da je minus novac od banke te da HNB kaže da pravna pomoć u tom slučaju nije sukladna zakonu, za koji najavljuju izmjene.
“Sve se svodi na to koliko ljudi imaju svoju financijsku mogućnost da riješe taj minus i da se ide u realizaciju tih kredita. 18 posto kamata je suluda”.
“Vi kad zatražite dopušteni minus, trebate donijeti tri isplatne liste, morate biti upoznati s općim uvjetima i potpisati zahtjev, što je normalno, a ovo kad imate primjerice plaću od 5.000 kuna, vama se pojavi da možete ići u minus 15 tisuća kuna. Naravno da kad se pojavi situacija da vam treba novac, vi ćete to potrošiti. Događa se krucijalna situacija, kako vam je banka to dala, onda to i ugase i prisile vas po njihovim uvjetima da pokrijete taj minus”, objasnio je.
Postoji oblik zaštite potrošača
Istaknuo je da u ovom slučaju postoji oblik zaštite potrošača, jer nisu bili u mogućnosti pregovarati o novopostavljenim uvjetima.
“Po našem viđenju, apsolutno nepoštena poslovna praksa, apsolutno ima temelja, gledamo s odvjetničkim timom da se ide u kolektivne tužbe ili da se razgovara s bankama da se ide u duži period otplate ili niže kamate”, istaknuo je.
Podsjetio je da cijela situacija traje od srpnja, kad su banke počele slati prve obavijesti građanima.
“I sam guverner je počeo pričati o tome i tu smo mi krenuli analizu da vidimo što se događa. Sad je prošlo mjesec dana, bili smo u pravu, banke već šalju obavijesti, ljudi su počeli pitati što da rade. Lako je pravno tu pričati, ali ljudi moraju imati novac za pokriti te minuse”.
‘To je dosad bila rupa u zakonu’
Na pitanje postoji li podijeljena odgovornost i banaka i potrošača u navedenom slučaju, rekao je da je to dosad bila rupa u zakonu.
“Zakon to nije obuhvaćao, nije obuhvaćao situaciju da će se ići u tom smjeru da će se ići na to da se minus smanji na 1.500 kuna, a ne puta tri plaće. Tu su banke postupale, nije po zakonu, nije mimo zakona, a sve pada na teret potrošača”.
Nije želio komentirati ima li odgovornosti Hrvatske narodne banke. “HNB je regulator i mora funkcionirati sukladno zakonima, ako ta odredba nije bila u zagkonu, HNB je mogao uputiti ili upozoriti građane da se to događa. HNB može jako puno, pitanje je malo volje. Banke su nepoštene, vidimo godinama da se tu svašta radi. Otvorila se Pandorina kutija i vidimo da banke sustavno rade mimo zakona”, naglasio je.
Dodao je da je uloga udruge Potrošač informirati građane o njihovim pravima.
“Problem zašto je Hrvatska zadnja na ljestvici u Europskoj uniji jest što su građani preslabo informirani o svojim potrošačkim pravima. Da su poznavali svoja prava, ne bi bilo puno ovakvih upitnih stvari”, zaključio je.
