U tekstilnoj industriji: Primanja svedena na goli minimum

Nedavno je u Hrvatskoj predstavljeno istraživanje Clean Clothes kampanje (CCC), globalne mreže više od 230 udruga i sindikata koja se bori za bolje uvjete rada u tekstilnoj i odjevnoj industriji, koje je pokazalo loše uvjete rada u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj.

Nedavno su predstavljeni rezultati rezultate istraživanja o uvjetima rada u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj. Istraživanje je rađeno kroz 38 intervjua s radnicima od kolovoza do studenog 2019. godine u četiri tvornice u kojima se proizvodi najviše za Benetton, Hugo Boss i Olymp.

Radničke plaće vrte se oko minimalca

Radničke plaće vrte se oko minimalca (3000-3100 kn), pokazalo je istraživanje, što je 63 posto od praga siromaštva. Zbog svega toga radnice često rade dodatne poslove, nerijetko i na crno, ili ovise o financijskoj pomoći partnera ili rodbine.

U tvornicama se događa niz kršenja prava, također je pokazalo istraživanje. Intervjuirani radnici kazali su kako nerijetko moraju raditi prekovremeno, ostajati poslije posla ili dolaziti subotom, prekovremeni se često ne bilježe, stoga i ne plaćaju. Naknada za prijevoz plaća se u obliku autobusne karte ili djelomično u novcu, a u jednoj tvornici u bonovima za tvornički dućan kojima se mogu kupiti samo košulje, ne platiti gorivo i hranu.

Dodaci za topli obrok topli obrok, otežane uvjete rada, porast plaće po godinama staža i dr. radnicima nisu poznati – njihova primanja svedena su na goli minimum.

Radnici u tekstilnoj industriji često ne koriste bolovanje

Ako moraju na zdravstveni pregled ili su bolesni, radnici radije ne koriste bolovanje nauštrb svoga zdravlja, jer poslodavci tada isplaćuju 70% od plaće, što je u skladu sa zakonom. Velike vrućine ljeti i prašnjava i zagušljiva radna mjesta uzrokuju malaksalost, nesvjesticu i ozljede.

Štedi se na wc papiru i sapunu, wc-i su prljavi, a u jednoj od tvornica radnici su morali sipati vodu kantama jer vodokotlići nisu radili.

Dugi radni sati i neadekvatna zaštita na radu ostavljaju posljedice na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Još neki problemi su profesionalne bolesti uzrokovane poslom (bolovi u leđima, proširene vene, uklještenje živaca, iritacija kože, očiju i dišnih puteva zbog prašine).

Radnici se suočavaju s velikim stresom, pritiscima da rade brže i verbalnim nasiljem koje provode nadređeni, poput vrijeđanja i nazivanja radnika neradnicima, lijenčinama i sličnim pogrdnim imenima, također se navodi u istraživanju.

Zadnje istraživanje o tekstilnoj industriji u Hrvatskoj rađeno 2014. godine

Clean Clothes kampanja (CCC) je globalna mreža više od 230 udruga i sindikata koja se bori za bolje uvjete rada u tekstilnoj i odjevnoj industriji, a u Hrvatskoj djeluje njezina nacionalna koalicija čiji su članovi Novi sindikat i Regionalni industrijski sindikat.

Budući da je zadnje istraživanje o uvjetima rada u ovoj industriji rađeno 2014. bilo je potrebno osvježiti podatke, pojasnila nam je autorica istraživanja Ana Vragolović. Osim toga, ističe i kako su u istraživanju opisana smo brojna kršenja prava koja se događaju, te iskustva i priče tekstilnih radnica.

“Svrha istraživanja jest da budu početna točka prilikom kolektivnih pregovora i glavni argument u raspravi o nužnosti povećanja plaće. Zahvaljujući istraživanju, u Hrvatskoj sada imamo i brojku oko koje se sindikati mogu postaviti: 1246€ za dostojanstvenu plaću”, dodaje.

Što se tiče plaća u ovoj industriji, Vragolović ističe kako tekstilne radnice zarađuju plaću najnižu u prerađivačkoj industriji, nešto malo iznad minimalca, koji pokriva samo goli minimum. “Zanimljiv je podatak da austrijska kožarska tvrtka Boxmark ima tvornicu u Hrvatskoj, gdje je bruto minimalac 546€, i u Sloveniji gdje je 940€. To znači da radnici u startu rade za 394€ veću plaću, te da bi i plaća u Hrvatskoj mogla i morala biti veća, jer kompanija to može platiti. Da bi postigli bolje uvjete moramo se udružiti i sindikalno organizirati”, zaključuje Vragolović.

Komentari