U KOJU KLASU PRIPADATE? Reći ćemo vam tko ste; U Hrvatskoj se ‘klase ne miješaju’, pogledajte zašto…

Pixabay

Vremena se mijenjaju pa se tako mijenjaju i klase. Dolazak ovakvog oblika kapitalizma kakav je trenutno u Hrvatskoj doveo je do toga da se isprofilirala elita, među kojom je čak 12 tisuća dolarskih milijunaša! U moćnoj hrvatskoj eliti je 40 tisuća građana, no porazna je činjenica što radnička klasa više ne postoji, piše u istraživanju objavljenom u Večernjem listu.

Tko je zapravo ta “hrvatska elita” kojoj je “samo nebo granica? A tko su ljudi s druge strane, kojima “nebo nije granica” već su obični smrtnici? Kako piše u istraživanju, u Hrvatskoj se “klase ne miješaju”. Naime, bogatima je “ispod časti” imati prijatelje s onima koji jedva preživljavaju, a kamoli da se ožene s nekim tko pripada sirotinji.

Što mislite u koju klasu pripadate? Odgovor na to pitanje nije jednostavan jer su klasni odnosi kompleksnim, a razlike između klasa velike.

Sociolog Mirko Petrić, stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split te viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru zadnjih deset godina bavi se klasnim analizama.


Više se ne zna ‘gdje tko pripada’

Kako ističe, pitanje klase nije samo ekonomsko pitanje jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji. U nekoliko velikih terenskih istraživanja, koja su financirali Švicarska zaklada za znanost, program EU Horizon 2020. i Hrvatska zaklada za znanost, s kolegama je prikupio golemu količinu podataka iz država jugoistočne Europe.

Dio izuzetno zanimljivih rezultata istraživanja podijelio je za Večernji list. Petrić je s kolegama konceptualizirao novi višedimenzionalni model klasne analize koji zahvaća različite vrste nejednakosti, a ne samo ekonomsku i koji kao polazište ne uzima zanimanja, ni samo ekonomsku moć.

Napomenuo je kako je “u društvima s duljom tradicijom jasnih klasnih podjela najnovije vrijeme preokrenulo neke temeljne postulate na temelju kojih se nekad određivala klasa jer zanimanje više nije temeljno, a često ni stupanj naobrazbe”. Kod nas je to dovelo do posvemašnjeg nesnalaženja u tome “gdje tko pripada”.

Petrić ističe da se ljudi nesvjesno ponašaju klasno, primjerice u odabiru bračnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati, piše Večernji list.

Komentari