U Brodograđevnoj industriji Split u utorak je rezanjem limova započela obrada čelika za gradnju 108 metara dugog broda za krstarenje polarnim područjima, koji bi trebao biti završen sredinom 2021. godine za nizozemskog naručitelja Oceanwide Expeditions.
Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak je rekao kako je to drugi brod za krstarenje polarnim područjima koji se gradi za nizozemskog naručitelj, kojem je u svibnju ove godine predan takav brod pod nazivom “Hondiusa.”
“Vrijednost oba broda je više od 100 milijuna eura, a domaća komponenta je 70 posto. Drugi brod će biti na raspolaganju putnicima u kolovozu 2021. godine,” kazao je Debeljak.
Novi polarni kruzer ima 85 kabina
Novi polarni kruzer moći će postići brzinu od 15 čvorova i ugostiti 196 putnika u 85 kabina, o kojima će se brinuti 70 članova posade.
Početku radova nazočio je pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak koji je izrazio nadu u opstanak hrvatske brodogradnje, te direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda Ruđer Friganović, koji je rekao kako treba ubrzati provedu odluka o državnim jamstvima u brodograđevnoj industriji.
Novak je podupro ideju da se brodovi za potrebe oružanih snaga grade u hrvatskim brodogradilištima.
“To bi bilo dobro za naše gospodarstvo s tim da, bez obzira na to što se radi o brodovima u vojnoj industriji, trebamo voditi računa o cijeni koja je približna tržišnim uvjetima, da se ne ugovara s velikim maržama kako ne bismo naštetili našoj mornarici,” rekao je Novak novinarima.
Podsjetio je kako se prije 20-ak godina razgovaralo o tomu da se jedno hrvatsko brodogradilište odredi samo za vojnu industriju, no to se nažalost nije dogodilo.
Skupština Uljanika odgođena za 22. siječnja
Odgovarajući na novinarska pitanja, Novak je potvrdio kako je na prijedlog države Skupština vjerovnika Uljanika d.d. zakazana za sutra, odgođena za 22. siječnja 2020. godine.
“Radimo dodatnu analizu i konzultacije, moramo na neki način uključiti i Europsku komisiju i zato smo zatražili odgodu ročišta”, objasnio je.
Upitan nazire li se rješenje, odgovorio je kako se nada da će se pronaći rješenje kako zadržati brodogradnju. Pritom je istaknuo bitnu ulogu tvrtke Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, koja, kako je rekao, “mora napraviti analizu opravdanosti davanja državnih jamstva.”
“Mora se napraviti kvalitetna podloga na temelju koje država daje jamstva. Tu ulogu je preuzela Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod i oni gledaju s aspekta proizvodnog procesa i kapaciteta, te s financijskog aspekta. Kad se sve to poklopi, Vlada će dati jamstva,” rekao je Novak.
Direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod Ruđer Friganović je objasnio kako ta državna tvrtka kontrolira proces korištenja državnih jamstava u hrvatskim brodogradilištima, a zajedno s državom kontrolira i, kako se izrazio, proces pokušaja izvlačenja “sjevernih brodogradilišta” (Pula i Rijeka) iz situacije u kojoj su se našla.
“Ide teško, ali ide. U 3. maju imamo zaokružen plan kako zaposliti brodogradilište i dovesti ga u stanje da uopće možemo početi razmišljati o nekoj dugoročnijoj perspektivi. U Uljaniku je to nešto teže jer je u stečaju, ali i tamo imamo određene planove i oni se razvijaju pa ćemo vidjeti – nadam se da ćemo nešto slično moći odraditi i u Uljaniku,” kazao je Friganović.
Bez državnih jamstava brodograndnja ne može opstati
Po njegovim riječima, bilo bi bolje da ima malo više automatizma u davanje državnih jamstava u brodogradnji.
“Država se zadnjih godina i desetljeća jako puno izlagala jamstvima prema brodogradilištima i znamo da to nije najsretnije završavalo. Kontrola je sigurno potrebna, ali problematično je što trebamo previše vremena od donošenja odluke do realizacije. Kad se odluči dati državno jamstvo, treba ga odraditi dovoljno brzo i efikasno da brodogradilište ne gubi na koraku. Tu smo često znali biti ponešto usporeni i previše administrirani i birokratizirani i zbog toga se događao dio gubitaka,” smatra Friganović.
“Nadam se da će država imati šanse davati državna jamstva, jer bez ozbiljne sheme jamstava brodogradnja ni u jednoj državi ne može opstati,” poručio je.
