Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna pala, a trgovalo se nesigurno, ovisno tome jesu li tržišta bila pod pritiskom zbog rekordno brzog širenja koronavirusa ili je prevladao optimizam zbog napretka u razvoju cjepiva.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,4 posto, na 92,36 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,7 posto, na 103,85 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,2 posto, na 1,1855 dolara.
Kretanja tečajeva najvažnijih svjetskih valuta ponajviše su ovisila o tome kakve su vijesti o koronavirusu utjecale na tržišta.
Objave farmaceutskih tvrtki Pfizera i Moderne o napretku u razvoju cjepiva podržavale su sklonost ulagača prema rizičnijoj imovini, kao što su dionice i valute s višim prinosima.
No, kada su na tržištima prevladale vijesti o rekordno brzom širenju koronavirusa u SAD-u i Europi, zbog čega su mnoge države zaoštrile restriktivne mjere, ulagači su potražili sigurnost u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nestabilna vremena.
“Čini se da su tržišni akteri zbunjeni. Ne znaju na što staviti veći naglasak, na ohrabrujuće naslove o cjepivima ili na ubrzani rast broja zaraženih u pandemiji”, kazao je Charalambos Pissouros, analitičar u tvrtki JFD Group.
Dolar po pritiskom
Dolar se, pak, našao pod većim pritiskom zbog špekulacija o mogućem daljnjem popuštanju monetarne politike, odnosno tiskanju svježeg novca od strane američke središnje banke zbog usporavanja oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize.
Na isti način na dolar su utjecale vijesti da su predstavnici demokrata i republikanaca u Senatu dogovorili nastavak pregovora o novom paketu poticajnih mjera.
Pregovori o tim mjerama traju već mjesecima, a prekinuti su uoči predsjedničkih izbora početkom studenoga. Uskoro bi, pak, mogli biti nastavljeni.
S druge strane, podršku američkoj valuti pružila je odluka ministra financija Stevena Mnuchina o završetku nekoliko programa kreditiranja, uvedenih na početku koronakrize, a koje je provodila američka središnja banka.
Premda je Fed predložio da se ti programi nastave, Mnuchin je to odbio jer smatra da bi oko 450 milijardi dolara tih sredstava trebalo biti na raspolaganju Kongresu za druge namjene i kreditiranje malih poduzeća.
Premda su nesuglasice između Feda i ministarstva financija ponešto uznemirile ulagače jer nisu česte, ipak su kasnije pozitivno reagirali na Mnuchinovu odluku jer povlačenje tih programa znači da financijska situacija u gospodarstvu i nije tako loša kao što se očekivalo.
