U sklopu višednevnog posjeta sjevernomakedonskog predsjednika Steve Pendarovskog Hrvatskoj, u četvrtak je održan sastanak sjevernomakedonske delegacije s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore (HGK). Istaknuto je kako je trgovinska razmjena između dvije zemlje u pandemiji porasla za 13 posto, objavila je HGK.
“Želimo stvoriti kvalitetan sustav koji će pomoći gospodarstvenicima da rade na razvoju naših trgovinskih odnosa i da debelo nadmašimo trenutne brojke”, rekao je Pendarovski na sastanku.
O tome da Sjeverna Makedonija ima bezrezervnu političku podršku Hrvatske na putu prema europskim integracijama, ali da jači fokus treba biti na razvoju gospodarskih odnosa govorio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
“Poduzetnici Hrvatske i Sjeverne Makedonije nemaju vremena čekati da se politika usuglasi, već moraju izvlačiti najbolje iz postojećeg okvira, a tu im HGK stoji na raspolaganju”, istaknuo je Burilović.
Dodao je kako je veliki potencijal u razvoju ekonomskih odnosa u energetici, odnosno obnovljivim izvorima energije, ali i u građevinarstvu, prometu i turizmu.
‘Odnosi između dvije zemlje su vrlo otporni na utjecaj pandemije’, smatra Barbarić
Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić govorio je o trgovinskim odnosima Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Rekao je da su se ti odnosi “pokazali vrlo otpornima na utjecaj pandemije”.
“Naša robna razmjena u prošloj je godini iznosila 221 milijun eura, što je rast od gotovo 13 posto u odnosu na 2019. Porasli su i uvoz i izvoz, a premda velik udio u razmjeni imaju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, stoga jer nas veže duga tradicija i prepoznatljiva kvaliteta, struktura se ipak polako mijenja u smjeru izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti”, istaknuo je Barbarić.
U 2020. najznačajniji hrvatski izvozni proizvod u Makedoniju bila su motorna vozila i lijekovi. Iz Makedonije je istodobno u Hrvatsku uvezeno lijekova u vrijednosti 8,5 milijuna eura.
Predsjedateljica makedonske komore Danela Arsovska rekla je kako treba intenzivirati razgovore poduzetnika, pospješiti investicije u industrijsku proizvodnju i surađivati na razvoju turizma, jer je tu veliki potencijal u post-korona razdoblju.
“Naravno, tu su i fondovi EU koji otvaraju velike mogućnosti za suradnju i investicije”, zaključila je Arsovska.
