Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak govorila je o razvoju pojedinih hrvatskih regija i raspolaganju EU fondovima.
Na pitanje je li Hrvatsku uopće moguće ravnomjerno regionalno razvijati, Nataša Tramišak je rekla:
“Proteklo razdoblje je osvijetlilo koliko imamo neujednačen regionalni razvoj, a tako smo mala zemlja. Velika je razvijenost u velikim gradovima ili dijelu obalnog pojasa i turistički razvijenim gradovima.
No i tamo su zaleđa nerazvijena, pa područje Slavonije… Imamo priliku više sredstava plasirati prema tim područjima koja zaostaju u razvoju, imamo planove industrijske tranzicije regija, dati jednake poluge svima da ubrzaju rast i razvoj.”
Komentirala je i povećanje cijena građevinskog materijala.
“Zbog toga raste cijena projekata. Već neko vrijeme izvođači radova traže revidiranje cijena unutar postojećih ugovora. Postojeći okviri zakonski definiraju kako se te cijene i ugovori mogu mijenjati, očekuje se aktivnost naručitelja, ali i izvođača radova da naprave kvalitetne analize cijena. Može se dogoditi da se izmijene ugovori, ali ovise o potpisnicima.
Zakon o javnoj nabavi dopušta maksimalno do 30% povećanje cijena prije novog postupka javne nabave, a do 10% je teret na izvođaču. Iznad toga može doći do razgovora s naručiteljem oko revidiranja cijena. Treba biti oprezan, gledati cijene na burzi. Velika je odgovornost na naručiteljima, njihovim nadzorima i izvođačima”, rekla je Tramišak u N1 Studiju uživo.
Ističe da za Pelješki most nije ugovorena maksimalna procijenjena vrijednost izgradnje vjeruje da ima prostora za novac od EU-a ako dođe do povećanje cijena projekta.
“To je na Hrvatskim cestama koje su bile naručitelj. Ako se napravi kvalitetan postupak, revizijski trag, ne bi trebalo biti sporno iskoristiti i preostala bespovratna sredstva.”
Hrvatskoj na raspolaganju
Na pitanje u kojoj su fazi programi i kad će Hrvatska imati novce na raspolaganju, Tramišak odgovara:
“25 milijardi eura su svi fondovi i izvori financiranja. 9,5 milijarde eura je Hrvatskoj dostupno kroz okvir. Prvi pozivi su u planu od strane Ministarstva obrazovanja, onda za gospodarski sektor itd. Instrument nove generacije je na raspolaganju Hrvatskoj kroz programe do 2023. za poduzetništvo, a najviše se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, proširenje proizvodnje…
Zelena radna mjesta su radna mjesta budućnosti. Koliko će ih se uspjeti otvoriti, ovisi o više stvari, ali kod planiranja višegodišnjeg financijskog okvira od 14,4 milijarde eura oko 9 milijardi EU je kohezijska politika gdje sve infrastrukturne projekte svrstavamo u te fondove. Bez obzira na ograničenje stavili smo 34% sredstava na raspolaganje. U zelenoj i digitalnoj tranziciji najviše je prostora dodijeliti sredstva privatnom sektoru. Oko 5 milijardi eura je potencijal za povlačenje za same gospodarstvenike.”
Nužne reforme
Na pitanje hoćemo li ispuniti reforme kako bismo mogli povući sredstva, ministrica odgovara:
“Ako želimo iskoristiti sva dostupna sredstva, onda moramo ispuniti cijeli paket reformi koji se očekuje od nas – 146 različitih mjera, 76 planiranih reformi… Velik dio tih reformi i mjera odnosi se na zakonodavni okvir. Za Ministarstvo regionalnog razvoja jedna od važnijih stvari bilo je donošenje Zakona o novom institucionalnom okviru.”
Dotaknula se i razvoja Slavonije i Baranje:
“Što se ugovorenih projekata tiče, došli smo do 18,7 milijarde kuna koji je bio ciljani iznos. Kritike koje smo slušali, pitanje su i problem velikih strateških investicija i projekata na tom području. Bez velike javne infrastrukture teško je gospodarski razvijati područje, što za sobom odmah povlači i demografsku sliku. Veliki ugovori su potpisani na području Slavonije, recimo željeznička pruga prema Vinkovcima, brza cesta do Virovitice, veće ulaganje u Zračnu luku Osijek… Neki strateški projekti iz proteklog razdoblja započeli su s realizacijom.”
