Na portalu Otvoreno nedavno smo pisali o tome kako ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695,037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804,823 hektara ili 67 posto.
Važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu poslovi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem prešli su na jedinice lokalne samouprave (JLS) koje su dužne donijeti Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
Kako se JLS snalaze u svemu tome upitali smo Tomislava Panenića, saborskog zastupnika i bivšeg ministra gospodarstva.
Govoreći o tome kako se regulira raspologanje državnim poljoprivrednim zemljištem, Panenić je rekao kako su se zakoni do sada često mijenjali.
“Većina zemljišta je sredinom 2000-tih godina bila na raspolaganju i sada su ti ugovori istekli. Svaki ministar je donosio neko svoje pravilo, a zadnje je donio bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i već se vide problemi u raspolaganju s takvim zemljištem”, istaknuo je Panenić.
Dodao je kako su lokalne samouprave i uprave morale donijeti planove za raspolaganje zemljištem i utvrditi limit, koliko će jedan od zakupaca moći maksimalno zakupiti.
Nezadovoljni ‘veliki’ i ‘mali’ vlasnici poljoprivrednih posjeda
Govoreći o tome na koji način JLS donosi programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, Panenić je rekao kako je većina tih jedinica napravila takve programe, međutim oni koji su prvi krenuli u raspolaganje utvrdili su određene probleme. Jedan od takvih problema dogodio se u Markušici u Slavoniji.
Naime, općina Markušica je raspisala natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta koje je 20 godina koristila tvrtka iz koncerna Agrokor – PIK Vinkovci. Time se hektar po hektar smanjivalo zemljište velikog posjednika pa je stoga PIK Vinkovci čak pokrenuo prosvjede, jer su smatrali da su oštećeni zakonom.
“S druge strane, resorno ministarstvo je pokrenulo izmjenu postojećeg Zakona upravo u ovoj izbornoj godini pa svi očekuju u kojem smjeru će ići te izmjene. Ako će izmjene ići u korist ‘velikih’ doći će do nezadovoljstva ‘manjih’ proizvođača iako se i oni ne slažu s nekim odredbama tog zakona”, naglasio je Panenić.
Dodao je kako je primjetio da veliki sustavi zapravo pokušavaju utjecati preko svojih organizacija, primjerice HGK i ostalih institucija na ministarstvo da se taj limit koji donosi lokalna samouprava oduzme iz ovlasti JLS-a što bi značilo da o limitu ne može odlučivati lokalna samouprava.
“Tako bi limiti skočili na stotine ili tisuće hektara pa se time u biti ništa ne bi promijenilo nego bi zemljište nastavili obrađivati ljudi koji su to i do sada radili”, rekao je Panenić.
Primjer za to je već spomenuta Markušica, jer bi se dogodilo da bi provedbom takve odluke PIK Vinkovci ostao bez gotovo sve zemlje.
“Osobno smatram da je pogrešno to što se prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, lokalnoj samoupravi nije dala mogućnost određivanja prioriteta. Znači, lokalna samouprava ne može uvažiti potrebe ‘velikih’ i ‘malih’ unutar svog programa pa da nađe primjerenu mjeru već se mora odlučiti hoće li izaći u susret ‘velikima’ ili ‘malima’. Sami prioriteti su određeni zakonom i vrlo malo ovlasti ima lokalna samouprava, a koju se na koncu najviše proziva”, kaže Panenić.
Neodgovorni ljudi mogu napraviti veliku štetu
Osvrnuo se i na negativni utjecaj koronavirusa na gospodarstvo i poljoprivredu pa je tako rekao kako su preporuke zapravo preporuke za vrlo odgovorne ljude.
“Oni koji nisu odgovorni mogu napraviti veliku štetu. Osobno smatram da ćemo doći u poziciju još restriktivnijih mjera, a zbog svega će nastati materijalna i društvena šteta. Država bi trebala stati iza pravnih subjekata, ako će im utjecaj koronavirusa prouzročiti štetu u poslovanju”, naglasio je Panenić za Otvoreno.
.
