U Zagrebu se u četvrtak održala međunarodna konferencija o budućnosti Europe u organizaciji kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu.
Ovo je bila treća stanica, nakon Varšave i Sofije, velike turneje koja će obići veći dio Starog kontinenta i dati platformu cijelom nizu političara i stručnjaka koji zagovaraju drukčije ideje od EU establishmenta, kako piše portal The Conservative.
Stručnjaci i političari iz Hrvatske i inozemstva raspravljali su o institucionalnoj reformi EU-a i oporavku od COVID-a. Naglasak je na nacionalnoj državi, poštivanju suvereniteta i načela supsidijarnosti, ispravljanju demokratskog deficita u EU-u i tješnjem ekonomskom povezivanje umjesto daljnje političke integracije.
Članica ECR grupe i hrvatska zastupnica Ruža Tomašić govorila je o oporavku od COVID-a te je pritom napomenula da EU okvir pruža Hrvatskoj priliku za brži oporavak i razvoj, ali da je na Hrvatima kako će tu priliku iskoristiti.
“Bez reformi, neće nam pomoći ni EU fondovi ni financijski paketi pomoći. Hrvatska treba biti svjesna da će nam biti bolje samo ako sami posložimo stvari bolje nego dosad. Ovo je prilika za novi početak”, poručila je.
Dodala je i da Europa nije Amerika te ne može funkcionirati kao federalna država. Jedini način da se u Europi dugoročno osigura mir i prosperitet je da svaki narod ima svoje dvorište, svoju kuću, svoju državu, i da postoji međusobna suradnja, smatra.
“Što je veća ekonomska korist za svaku državu, što je više međusobnog uvažavanja, to je veća šansa da će Europska unija uspjeti”, zaključila je.
Njezin nasljednik u EP-u Ladislav Ilčić objasnio je za koje će se politike zalagati kao novi zastupnik od 1. srpnja ove godine.
Rekao je da su vrijednosna pitanja iznimno važna. “EU mora biti otvorena životu i općeljudskim vrijednostima umjesto da se bavi nametanjem vrijednosnog sustava preko raznih nepotrebnih i neučinkovitih dokumenata”.
Smatra kako dio postojećih mjera nije opravdan i da treba štititi pravo na rad i dati više slobode gospodarstvu, kada je u pitanju recesija, te je istaknuo i važnost domaće proizvodnje hrane i revitalizacije hrvatskog sela kao, ne samo gospodarskog, nego i demografskog prioriteta.
‘U visokoj politici u Hrvatskoj nedostaje normalnosti i poniznosti’
Ekonomski stručnjak Andrej Grubišić naglasio je kako je koronakriza pokazala da je sposobnost predviđanja ekonomskih događaja ograničena i podsjetila cjelokupnu javnost na jedan od temeljnih postulata konzervativizma – da nitko nema dovoljno znanja, iskustva i promoćurnosti da može samostalno odrediti što je to najbolje za svakog pojedinca u društvu.
Izrazi je i skepsu prema lockdownu i mjerama koje su ograničile rad, naglasivši da je vidljivo kako je većina država, unatoč razlikama u mjerama, jednako prošla s pandemijom.
“U visokoj politici u Hrvatskoj nedostaje normalnosti i poniznosti da netko prizna da nije pozvan svima rješavati sve probleme za koje misle da ih imaju niti može imati sposobnosti sve probleme samostalno riješiti. Pritom trebamo imati u vidu i činjenicu da oni tuđe probleme rješavaju tuđim novcem, ne snoseći pritom nikakve materijalne posljedice”, zaključio je.
Jurica Jašinski iz Udruge OPG-a ‘Život’ istaknuo je važnost povećanja poljoprivrednih površina u funkciji proizvodnje hrane. Dodao je i da bi više sredstava trebalo ići prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i mikropoduzetnicima, za razliku od dosadašnje prakse snažnog poticanja velikih gospodarskih subjekata.
Generalni direktor HUP-a Damir Zorić ocijenio je reakciju Vlade na pandemiju ‘iznenađujuće brzom’, objasnivši da su određene kasnije odluke administracije izazvale prilično nedoumica.
Dodao je kako od svakog hrvatskog premijera očekuje isto – da krene s reformama, s naglaskom na obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe, te barem započne preustroj lokalne i regionalne samouprave.
Od inozemnih govornika, svoja mišljenja iznosili su i španjolska zastupnica Mazaly Aguilar, koja je istaknula važnost domaće proizvodnje hrane kao sigurnosnog pitanja u kontekstu pandemije, te nizozemski zastupnik Bert Jan Ruissen koji je naglasio potrebu za fleksibilnijom Europom i decentralizacijom EU-a kako bi države članice imale više prava prihvatiti ili odbiti određene zajedničke politike koje inicira Komisija.
