Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi oštro pali, pri čemu je Nasdaq zabilježio najveći dnevni gubitak u četiri mjeseca, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor nakon rasta prinosa na državne obveznice.
Dow Jones pao je 559 bodova ili 1,75 posto, na 31.402 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,45 posto, na 3.829 bodova, a Nasdaq indeks 3,52 posto, na 13.119 bodova.
Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.
Cijene dionica Applea, Amazon.coma, Microsofta, Alphabeta, Facebooka i Netflixa pale su između 1,2 i 3,6 posto.
Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena, povlače iz tog sektora.
S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.
Jučer su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.
“To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.
Unatoč jučerašnjem padu, burzovni su indeksi na putu dobitaka u veljači jer su u prvom dijelu mjeseca snažno porasli.
No, pritom su cijene dionica u tehnološkom i drugim sektorima koji su lani predvodili po rastu gotovo nepromijenjene na mjesečnoj razini.
S druge strane, snažno su, u prosjeku oko 7 posto, porasle cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su energetski, industrijski i financijski, koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih fiskalnih mjera i oporavka gospodarstva od koronakrize.
Optimizam u vezi novog paketa fiskalnih poticaja vrijednog oko 1.900 milijardi dolara i ubrzanje procesa cijepljenja protiv covida-19 potaknuli su polovicom veljače burzovne indekse na rekordne razine.
No, od tada na tržištu vlada oprez.
“Početkom veljače vijesti o poticajima bile su pokretačka snaga tržišta, no te su vijesti već ugrađene u tržišne cijene, a kako na horizontu nema ničega što bi moglo dodatno potaknuti investitore, postoje strahovanja da je daljnji uspon ograničen”, kaže Mike Zigmont, direktor u tvrtki Harvest Volatility Management.
Na oprez poziva i Peter Tuz.
“Tržište dionica puno je puta od početka godine dosegnulo rekordne razine i prema povijesnim normama sada je skupo. Pripremljeni smo za rasprodaju”, kaže Tuz.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,11 posto, na 6.651 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,69 posto, na 13.879 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 5.783 boda.
Azijske burze pale za više od 2 posto
Oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, zabrinuo je i azijske ulagače. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 2,4 posto, pa je izgubio sve jučerašnje dobitke i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 1,8 i 3,3 posto.
Azijske ulagače uznemirio je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,75 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,45, a Nasdaq indeks 3,5 posto.
Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.
Cijene dionica Applea, Amazon.coma, Microsofta, Alphabeta, Facebooka i Netflixa pale su između 1,2 i 3,6 posto.
Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.
S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.
Jučer su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.
“To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.
Premda su jutros prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na 1,49 posto, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.
“Putanja investicija s fiksnim prihodom prešla je u fazu kada postaje opasna prijetnja rizičnijim ulaganjima. To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje”, kaže Damien McColough, direktor u Westpacu.
Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači jutros nisu sigurni u to, s obzirom na rast prinosa na američke državne obveznice.
Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.
Europske burze također u padu
Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale, pa tako prate klizanje Wall Streeta jer ulagače zabrinjava rast prinosa na državne obveznice.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 0,70 posto, na 6.605 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,90 posto, na 13.754 boda, a pariški CAC 1,05 posto, na 5.725 bodova.
Ulagače je uznemirio jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,75 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,45, a Nasdaq indeks 3,5 posto.
Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.
Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.
S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.
Jučer su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.
Premda su jutros prinosi na 10-godišnje obveznice pali na 1,49 posto, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.
“To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.
To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje.
Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači jutros nisu sigurni u to, s obzirom na rast prinosa na američke državne obveznice.
Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.
I na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo gotovo 4 posto, na 28.966 bodova.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90,28 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,98 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 105,95 na 106,05 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2150 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2165 dolara.
Cijene su nafte, pak, jutros pale. Cijena barela na američkom tržištu skliznula je 0,6 posto, na 63,10 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 66,60 dolara.
