Ekonomist Dejan Kovač komentirao je ekonomsku situaciju u Hrvatskoj uzrokovanu epidemijom koronavirusa.
“Štedjet ili ne štedjeti, pitanje je sad?
Ogromni skok u osobnoj štednji je jedan od prvih signala gubitka vjere u oporavak tržišta na koji ako se ne reagira možemo očekivati značajno produženje recesije u Hrvatskoj i svijetu.
U periodima recesija i najava recesija građani uvelike povećavaju osobnu štednju iz razloga neizvjesne ekonomske budućnosti i straha od gubitka posla. Ovakav fenomen se naziva “precautionary savings” ili “predostrožna štednja” tj. štednja za budućnost uslijed određene ekonomske ugroze.
U zadnjih 40 godina stopa štednje nije bila nikada na ovoj razini, to uvelike pokazuje koliko su negativna očekivanja od strane kućanstava i koliko planiraju smanjiti svoju potrošnju.
Cijela ekonomija funkcionira na principu očekivanja. Neka su racionalna, a neka nisu. Trenutno je preko 500 000 osoba na minimalcu, je li racionalno očekivati da će svi postati nezaposleni? Neće svi, ali veliki postotak hoće, pogotovo u industrijama vezanim uz turizam i izvozno-uvozna poduzeća.
Vlada je podbacila i kreirala mjere kao skup želja određenih interesnih skupina, a ne kao sustav mjera koji je usklađen za rješavanje problema koji će dolaziti u valovima. Prvi val je bio sprječavanje naglog skoka nezaposlenosti, koji je relativno dobro odrađen, ali samo odgođen do srpnja kada će efekt mjera prestati. Drugi val je smanjenje ekonomske aktivnosti u turizmu, gdje nismo napravili redistribuciju i ojačali druge grane u kojima će biti porast inozemne potražnje za našim proizvodima.
Oko izbora nas očekuje porast nezaposlenosti i veliko smanjenje punjenja proračuna putem turizma. Dva velika šoka koja ćemo opet financirati zaduživanjem, pod uvjetom da nađemo kupca naših obveznica.”
