Među brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima, nedavno je dosta polemike u javnosti izazvala i famozna naknada za “korištenje općekorisnih funkcija šuma”. Zanimalo nas je što se zapravo krije u pozadini te naknade, s obzirom da ju moraju plaćati poduzetnici i u koju se svrhu koriste novci od nje pa smo uputili dopis Ministarstvu poljoprivrede.
ZA OVO SIGURNO NISTE ZNALI Evo kako uhljebi ‘deru’ poduzetnike u Hrvatskoj
U početku njihovog odgovora je malo edukativnih naputaka o tome što su šume kako bi, vjerojatno, opravdali postojanje naknade za “korištenje općekorisnih funkcija šuma”.
Tako u dopisu Ministarstva poljoprivrede za portal Otvoreno.hr piše da “šume reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju”.
S obzirom da treba napomenuti kako su šume zaista vrlo bitne za zdravlje ljudi i njima treba gospodariti na održiv način pa se za to gospodarenje vjerojatno i plaća spomenuti namet, u dopisu Ministarstva poljoprivrede nadalje piše kako “održivo gospodarenje kao način na koji se šumama u Hrvatskoj gospodari značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi”.
Više od 40 posto ukupne površine šuma su šume na kršu
“Uslijed sve većih globalnih pritisaka na šumske ekosustave, međunarodna kretanja ukazuju na potrebu osiguravanja kontinuiranog izvora financiranja održivog gospodarenja šumama, slijedom čega se razvijaju različite inicijative plaćanja za okolišne usluge, a u tom kontekstu potrebno je promatrati i hrvatski model kroz naknadu za općekorisne funkcije šuma”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
No, ni u tim, a ni u sljedećim rečenicama ne piše što je zapravo naknada za “korištenje općekorisnih funkcija šuma” već i dalje slijedi edukacija kako “više od 40 posto ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj zauzimaju šume i šumsko zemljište na kršu koje odlikuje velika vrijednost općekorisnih funkcija odnosno ispunjavaju svoju ekološku i socijalnu ulogu pri čemu znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu prirode, uz istovremenu vrijednost i upotrebljivost drvne mase”.
Zbog te činjenice, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, očuvanje tih šuma nije se moglo, a ne može se niti danas osigurati samo prihodima ostvarenim gospodarenjem šumama, što bi u konačnici rezultiralo njihovim lošijim stanjem s tendencijom stalnog pogoršanja te njihovog utjecaja na ostale gospodarske aktivnosti, primjerice na poljoprivredu i turizam.
Naknada s plaća od 1. siječnja 1991.
“Imajući na umu sve navedeno, a vodeći računa i o činjenici da se Hrvatska, ponajprije na prostoru jadranskog priobalja, konstantno razvija i napreduje kao turistička destinacija, čemu prisutnost šuma sve do same obalne crte svakako uvelike pridonosi, potrebno je očuvanje i zaštita šuma na području krša”, stoji u dopisu Ministarstva poljoprivrede.
I evo konačno objašnjenja za plaćanje naknade.
“Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (Naknada) u Hrvatskoj je uspostavljena izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN, broj 44/90) s početkom primjene od 1. siječnja 1991. Naknadu su plaćale sve fizičke i pravne osobe koje su obavljale gospodarsku djelatnost u visini od 0,07 posto ukupnog prihoda. U sklopu mjera rasterećenja gospodarstva, u prethodnim godinama stopa se tri puta smanjivala s početnih 0,07 posto, potom 0,0525 posto, 0,0306 posto na trenutnu stopu od 0,0265 posto”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Zakonom o šumama (NN, br. 68/18,115/18 i 98/19) propisano je da obvezu plaćanja Naknade imaju sve pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni prihod i primitak veći od 3.000.000,00 kuna. Primjerice, ako obveznik ima prihod 3.000.000,00 kuna, godišnji iznos Naknade je 795 kuna. Naknada se plaća tromjesečno na račun državnog proračuna – A820065, OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA.
Ministarstvo poljoprivrede preuzelo naplatu od Hrvatskih šuma
“Poslove obračuna i naplate Naknade od 2014. godine preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede od Hrvatskih šuma. U posljednjih pet godina na ime Naknade prikupljeno je prosječno oko 190 milijuna kuna godišnje”, stoji u dopisu Ministarstva poljoprivrede.
Nadalje se navodi kako se prikupljena Naknada raspoređuju na temelju Zakona o šumama i Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama (NN, br. 22/15, 93/15 i 46/18).
Iz te Naknade se financiraju – radovi gospodarenja u zaštitnim šumama i šumskim zemljištima, troškovi izrade i odobrenja šumskogospodarskih planova te radovi gospodarenja u gospodarskim šumama malih šumoposjednika, osim radova pridobivanja drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.
Financiraju se i radovi gospodarenja u gospodarskim šumama javnog šumoposjednika, Ustanove, Pravne osobe, srednjih i velikih šumoposjednika, i to za podizanje novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu, sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, zatim održavanje izvora, bunara i cisterni kao i zaštite šuma od štetnih organizama i požara.
Spomenuta naknada plaća se i za razminiranje šuma i šumskog zemljišta, znanstvene i stručne radove iz područja šumarstva te vatrogasne djelatnosti.
“Naknada u iznosu od 49 posto raspoređuju se na korištenje šumoposjednicima razmjerno udjelu u površini šuma i šumskih zemljišta Hrvatske kojima gospodare, dok se preostala sredstva raspoređuju za druge zakonom propisane namjene, i to 30 posto za razminiranje šuma i šumskog zemljišta, 20 posto za opremanje i osposobljavanje vatrogasnih zajednica i jedan posto za znanstvene radove iz područja šumarstva”, navodi se na kraju dopisa Ministarstva poljoprivrede.
Iako je ranije veliki dio poduzetnika oslobođen plaćanja ovog nameta, država godišnje ipak zaradi gotovo 200 milijuna kuna. Naime, svi su poduzetnici, od vlasnice male cvjećarnice na kvartovskoj tržnici do tvrtke koja se bavi prodajom medicinske opreme, plaćali naknadu za općekorisne funkcije šuma. Novim Zakonom o šumama je predviđena porezna olakšica do tri milijuna kuna na koju se ne obračunava ova naknada.
Novim se modelom čak 90 posto gospodarstvenika rasteretilo plaćanja ovog nameta, preciznije njih 181.794 od ukupno 202.162 obveznika, bilo pravnih ili fizičkih osoba koje u Hrvatskoj obavljaju bilo kakvu gospodarsku djelatnost.
