Hrvatsko gospodarstvo doživjelo je pravi uzlet u drugom tromjesečju ove godine te postavilo novi rekord u rastu BDP-a, čime smo i službeno izašlo izašli iz recesije.
Naime, u drugom tromjesečju gospodarstvo je poraslo za čak 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada. Osim što je i napokon došlo do rasta, ovo je ujedno i najveći rast BDP-a od 1996. godine, odnosno od kad Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke.
Prema procjeni DZS-a BDP je u proteklom kvartalu porastao za 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.
To ne znači samo da je rast najveći od drugog tromjesečja 1997. već je porast i više nego duplo veći!
“Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog ‘zatvaranja ekonomije'”, piše Petar Vušković, doktor ekonomskih znanosti i direktor konzultantske tvrtke Q Norma.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Razlog ekonomskog rasta je u povećanom obujmu osobne potrošnje i rastu izvoza robe i usluga. U III kvartalu 2021. se očekuje dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone.
Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno izašla iz recesije. Recesija nam je ukazala pravilan oblik „V“ oporavka koji je trajao 1 godinu i 3 mjeseca odnosno od I kvartala 2020. kada je ekonomska aktivnost počela usporavati.
Međutim, neka nas ovaj ekonomski rast ne dovede u zabludu, ekonomski rast nije isto što i ekonomski razvoj. Hrvatska je gledajući ekonomski razvoj po stanovniku tek na 65 posto prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama; privatizacijom i reformom javne uprave. U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijeg ekonomskog rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika.
Hrvatskoj ekonomiji treba puno kompletniji i konzistentniji paket mjera. Jedino „Big game“ privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45 posto u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu. U takvim uvjetima država ne može isporučivati „vrijednost za novac“ niti poticati na konkurentnost.
Trenutni ekonomski problem broj jedan je rast inflacije. Inflacija smanjuje vrijednost naših dohodaka ali i štednje. Razornija je od poreza. Trenutno je ispod 3% i takav inflatorni pritisak se smatra dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka će je morati smanjivati kroz monetarni instrumentariji, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu.
Inflacija nam je najbolji pokazatelj da ne bi smjeli ponovno „zatvarati ekonomiju“. Ukoliko se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91 posto BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 posto BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od 3 mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti – ekonomske depresije.”, stoji u priopćenju.
