Cijene hrane dosegnule su najvišu razinu u deset godina. Stručnjaci za to krive inflaciju na globalnoj razini. Vlada je za sada intervenirala u cijeni goriva. Bude li dramatično, intervenirat će još. Za građane je već sada dramatično jer potrošačka košarica iz dana u dan sve je skuplja, piše HRT.
Voće, povrće, meso, mlijeko, pekarski proizvodi… Gotovo svi prehrambeni proizvodi iz dana u dan postaju skuplji. Na hranu prosječnom kućanstvu odlazi malo više od 27 posto mjesečnog troška. Uz ovo povećanje cijena to se kreće prema 28 posto.
Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina. Trenutačne cijene goriva najveće su do sada.
Domaći proizvođači ističu da su zbog povećanja cijena sirovina prisiljeni dizati cijene svojih proizvoda.
– Poskupljenje sirovina između je 20 i 30 posto. Mi se „stišćemo” da ne podignemo cijene, ali to je na žalost tako, rekao je Marinko Biškić, proizvođač.
– Na žalost poskupljenja će biti jer svi dobavljači dižu cijenu sirovina, pogotovo u sektoru prehrane. Svima nam se dižu troškovi nabave i jednostavno mislim da je to neizbježno, naglašava Šaško Šuto, proizvođač.
– Poskupljenje je naša realnost u vremenima kada nas je pandemija ”razbucala” i ulovne kvote su puno manje, a i puno manje brodova radi, istaknuo je Marko Reić, proizvođač.
Trgovci ističu da u strukturi troškova trgovačkog lanca najviše odlazi na nabavnu cijenu robe. Ako rastu cijene energenata, trgovci kažu da nemaju drugog izbora nego povisiti cijene.
– Dižemo cijene jer dobavljači dižu cijene. Naš najveći trošak je trošak robe te ako oni podignu cijene, moramo i mi jer zato da to ne napravimo, ne bi dobro poslovali. Međutim, to moramo raditi racionalno s obzirom na veliku konkurenciju. Konkrecija je najbolji korektiv nekontroliranom dizanju cijena, naglašava Dragan Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije.
Sindikati smatraju da Vlada mora reagirati smanjenjem PDV-a na hranu, ali i da su nužne sankcije za trgovce koji, unatoč dosadašnjem smanjenju PDV-a na dio hrane, cijene nisu korigirali.
– Trebalo bi spustiti PDV na svu hranu, iako će mnogi reći da i ako se spušta PDV, dio trgovaca nikada nije spuštao svoje cijene, nego su tu razliku ostavili sebi. Na državi je da nađe modalitete kako stimulirati da se spuste cijene nakon smanjenja PDV-a. Trebali bi biti oštriji nadzori i kontrole kod svih onih koji to nisu napravili. Država ne može nikakvom uredbom definirati cijene mlijeka, kruha ili bilo čega drugoga, govori Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata .
Najviše su prošli mjesec porasle cijene žitarica, za gotovo četiri posto, osjetno su poskupjela i biljna ulja, za 1,7 posto, a cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porasla je 1,5 posto.
– Stanje cijena energenata u ovom trenutku ne ulijeva optimizam, iako smo mišljenja da će se to vremenom stabilizirati u dijelu onih energenata koji značajno utječu na prehrambenu industriju. Zabrinuti smo stanjem glede struje. Dobivamo upozorenja od naših članova da su im ugovori za buduće razdoblje veći i do 270 posto. Nemoguće je da se takva poskupljenja neće odraziti i na krajnje potrošače, istaknula je Milka Kosanović iz HUP-a.
– Neće biti lako nekome tko ima prosječnu mirovinu od 2 tisuće 800 kuna, zajedno s inozemnom, radnička plaća se kreće oko 2 500, kada minimalna plaća na razini 3 400 kuna u netu. Medijalna plaća je na razini od 6000 kn, a 750 tisuća plaća je na toj razini. Prosječna plaća je 7 046 kuna. Kada sve ovo vidimo onda treba zaključiti da je izuzetno težak život, govori Sever.
Iz tjedna u tjedan rastu cijene derivata, a to će itekako utjecati na val poskupljenja hrane, prijevoza i troškova stanovanja. Očekuje nas veći rast cijena i troškova života.
