Prijeti li i Hrvatskoj tužba Ryanaira zbog subvencija Croatia Airlinesu?

Ilustracija Foto: Pixabay

Irski niskobudžetni prijevoznik sudski i regulatorno želi osporiti subvencije koje su Finska, Švedska i Danska dale svojim nacionalnim zračnim kompanijama. 

Iako je Sud Europske unije (EU Court of Justice) u srijedu odobrio poticaje koje su Finska, Danska i Švedska dale svojim zračnim operaterima, a povodom tužbe Ryanaira, iz te irske kompanije su objavili da će se žaliti na tu presudu jer je protivna principima funkcioniranja Europske unije i slobodnog tržišta, piše Poslovni.hr. 

Iz ovog najvećeg europskog zračnog prijevoznika, koji ima sjedište u Irskoj, a operira u čitavoj Europi te je 2019. prevezao 152 milijuna putnika, pojašnjavaju da je finska Vlada odobrila Finnairu zajam od 600 milijuna eura, a ukupni poticaji tom prijevozniku od početka korona krize su dostigli 1,2 milijarde eura.


Danska i švedska vlada dodijelile su jamstvo za zajam SAS-u od 132 milijuna eura, a čime je ukupna pomoć toj kompaniji u zadnjih godinu dana premašila 1,3 milijarde eura. Iako u Ryanairu za sad ne spominju Hrvatsku, činjenica je da je i Hrvatska kroz više modela pomoći osigurala Croatia Airlinesu oko milijardu kuna pomoći u zadnjih 1,5 godine (oko 132 milijuna eura), a kako irski prijevoznik ima ambiciozne planove u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu gdje mu je jedan od glavnih konkurenata CA, nije isključeno da će se uskoro na stolu naći i propitivanje poticaja za CA.

Prema izračunima Ryanaira, Lufthansa grupa je u ovom razdoblju dobila ukupno 11 milijardi eura državnih poticaja, Air France – KL 10,6 milijardi, Alitalia 3,5 milijardi, SAS 13,, TAP i Finnair po 1,2 milijarde eura. TU su još Norwegian s 800 milijuna, LOT sa 650 milijuna te Condor i Air Europa s po 600 milijuna eura državnih poticaja.

Iz Ryanaira ističu da iako je kriza Covida-19 nanijela štetu svim zračnim prijevoznicima koji doprinose gospodarstvima i povezanosti Finske, Danske i Švedske, vlade tih zemalja odlučile su podržati samo svoje prijevoznike. Ryanair je zatražio od sudskih i regulatornih tijela EU da preispitaju ove poticaje još sredinom 2020., a isto tako najavljuju žalbu na jučerašnju presudu Europskog suda.

“Jedno od najvećih postignuća EU je stvaranje istinskog jedinstvenog tržišta za zračni prijevoz. Odobrenja Europske komisije za finsku, dansku i švedsku državnu potporu bila su u suprotnosti s temeljnim načelima prava EU-a. Ove presude uspostavljaju proces liberalizacije u zračnom prometu unatrag 30 godina, dopuštajući Finskoj, Danskoj i Švedskoj da svojim nacionalnim prijevoznicima daju prednost nad učinkovitijim konkurentima, temeljenim isključivo na nacionalnosti. Sada ćemo zatražiti od Suda EU da ukine te nepravedne subvencije u interesu konkurencije i potrošača. Ako se Europa želi izvući iz ove krize s funkcionalnim jedinstvenim tržištem, zrakoplovnim prijevoznicima mora se omogućiti da se natječu na jednakim uvjetima. Neiskrivljena konkurencija može iskorijeniti neučinkovitost i donijeti korist potrošačima niskim cijenama i izborom. Subvencije, s druge strane, potiču neučinkovitost i štetit će potrošačima u narednim desetljećima”, kažu u Ryanairu.

Podsjetimo da se ovog tjedna i Croatia Airlines požalila na uvjete i poticaje koje je Ryanair dobio u svojoj novoj bazi u Zagrebu. Iako je prva reakcija CA bila da pozdravljaju svaku konkurenciju te da ne očekuju neki ozbiljniji pad prometa jer dva prijevoznika imaju različiti model usluge, već ovog tjedna je nacionalni prijevoznik uputio ozbiljne prigovore na različite uvjete poslovanja koje je Međunarodna zračna luka Zagreb, tvrtka koncesionar Zračne luke Franjo Tuđman, dala CA i Ryanairu.

Tako su iz CA poručili da oni kao najveći dugogodišnji korisnik usluga ZL Tuđman s više od 50 posto udjela u njezinu godišnjem putničkom prometu, od koncesionara na aerodromu MZLZ-a traže usklađivanje ugovorenih uvjeta usluga zračne luke s boljim komercijalnim uvjetima od onih koje je dobio novi konkurent u Zagrebu, Ryanair.

Dodaju da bi po uvjetima ponuđenim Ryanairu Croatia Airlines u 2019. platila usluge MZLZ-a 135,4 milijuna kuna manje od stvarno plaćenih iznosa, što bi istodobno značilo da bi tvrtka, umjesto iskazanog neto gubitka od oko 80 milijuna kuna, u toj godini iskazala neto dobit veću od 55 milijuna kuna.


Komentari