Premijer Plenković: Proračunski prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna

Goran MEHKEK / CROPIX

Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade u četvrtak najavio je da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna proračunski prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, pa će projicirani proračunski deficit biti povećan s prvotno planiranih 2,6 na 2,8 posto.

Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva, naveo je Plenković na početku sjednice Vlade, na čijem rasporedu je, među ostalim, prijedlog rebalansa proračuna za 2022. godinu.

Kako je istaknuo, u ovoj godini sada prognoziraju realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.

Po njegovim riječima, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godini, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna.



Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega kroz smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je Plenković.

Ukupni rashodi proračuna, pak, povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno rebalansom se planiraju u visini od 184,7 milijardi kuna.

Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina, izjavio je premijer.

Rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja 2022. te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata, naveo je Plenković.

Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.

Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Marić: Rebalansom se proračunski manjak povećava na 13,4 mlrd kuna
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je pak da se rebalansom državnog proračuna predlože povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, rashoda za 10,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a, što je i dalje ispod mastriških kriterija.

Predstavljajući prijedloga rebalansa ovogodišnjeg proračuna Marić je podsjetio da je Vlada već ranije revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a sa 4,4 na 3 posto, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto.

Uzimajući obzir nove procjene vezane uz BDP i inflaciju, prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna, naveo je Marić. Rashodna strana, pak, raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je Marić.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Marić je napomenuo i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama.

“U državnom proračunu, sukladno povećanju prihoda, odnosno još većem povećanju rashoda, manjak državnog proračuna raste za nekih 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, značajno bolji rezultat temeljem prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu obzirom da i njihovi prihodi puno više rastu u odnosu na originalni plan te isto tako određene prilagodbe koje radimo sukladno ESA 2010 metodologiji. Temeljem toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8 posto BDP-a. To je unutar onih dobro znanih 3 posto BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija”, izjavio je Marić.

Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a, rekao je.

Inače, državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a.

Vlada je prijedlog rebalansa, s pripadajućim dokumentima usvojila i uputila u saborsku proceduru.

 

Komentari