Premijer o uvođenju eura: Važno je da se sve odvija na vrijeme

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Sve aktivnosti kaže premijer idu dobrom dinamikom, a idući tjedan potpisat će se sporazum s Europskom komisijom o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura.

– Po svim agencijama, otkad smo neovisna država, ovo je najbolji kreditni rejting i signal povjerenja u sve što radimo, u kontekstu COVID-19, očuvanja radnih mjesta, prelaska s tog koncepta na koncept otvaranja radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i otpornosti, uspješne turističke sezone, apsorpcije europskih sredstava, ali prije svega žilovog i agilnog nastupa hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, u konačnici i s drugim pokazateljima, a to je osobna potrošnja, rekao je na uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.

– Nama je važno da će idućeg tjedna ministar Marić potpisati sporazum o suradnji između Vlade i EK kada je riječ o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura. Danas ćemo čuti izvješća relevantnih skupina koje su se bavile različitim aspektima prilagodbe i na taj način ćemo dobiti bolju sliku koraka koji su pred nama. Mi s istekom prosinca ulazimo u zadnjih 12 mjeseci, najintenzivniji dio gdje je važno da svi kotačići budu uigrani i da se sve odvija na vrijeme jer je riječ o jednom vrlo zahtjevnom, kompleksnom i pravnom i operativnom poslu u konačnici i ključne političke odluke bi prema našem kalendaru trebale biti usvojene krajem lipnja, dodao je.

Jučer je bila rasprava u Saboru o proračunu za 2022. i projekcijama za 2023./2024.



– Naše brojke za ovu godinu pokazuju da unatoč nešto višem deficitu nego što smo planirali jer su i mjere trajale dulje od očekivanog, određene okolnosti koje su dobre znane, putanja javnog duga se već ove godine savija prema dolje. Što znači da bi efekt COVID-a u fiskalnom smislu praktički bio jednokratan, efekt od 17 postotnih bodova BDP-a u jednoj godini. Projekcije s ovim proračunom, dakle 2,6 deficita i daljnje smanjivanje deficita odnosno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, putanjom od neka 3 postotna boda godišnje, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Za iduću godinu rast je pretpostavljen na 4,4 posto, a na njega će utjecati i ono što će se događati do kraja ove godine.

– Jučer smo imali objedinjene podatke za izvršenje prihodovne strane proračuna za studeni i možemo reći da će čak i u odnosu na one rebalansom predviđene prihode biti još malo bolji. Prihodi trebaju dati svoj obol, ali mislim da je ključ održivosti javnih financija na rashodnoj strani proračuna, rekao je.

– Vezano za komunikacijsku strategiju i sporazum, ideja je da se što je moguće više provodi glas o uvođenju eura, posebno u razdoblju ispred nas jer po svim mjerilima stojimo dobro te će tu kampanju trebati još i pojačati, do svakog građanina doprijeti, zaključio je Marić.

Komentari