Predsjednik Vlade Andrej Plenković, u četvrtak, 1. srpnja, na osmu obljetnicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, predsjeda sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.
“Danas je točno osam godina da je RH postala članica EU. Postoji više razloga zbog kojih želimo potporu hrvatskih građana u ostvarenje ovog cilja, pristup eurozoni je obveza potpisana ugovorom. Ulazak u europodručje donijet će niz prednosti građanima i Hrvatskoj, potaknut će se investicije, kreditni rejtnig bi mogao narasti za dvije razine, nestaje valutni rizik. Bruto plaće su se povećavale znatno više nego što su rasle cijene u zemljama koje su euro uvele”, rekao je Plenković u uvodnom govoru.
Spomenuo je Sloveniju te istaknuo kako su “od uvođenja eura u Sloveniji bruto plaće narasle za 48, a cijene za 20 posto”.
Premijer je spomenuo kako je cilj da Hrvatska bude spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023., objavio je Dnevnik.hr.
Na sjednici je i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je rekao kako je namjera da budemo spremni do 1. siječnja 2023., a u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu je vrlo jasna.
Vujčić je naglasio kako “moramo raditi punom parom, a za to imamo 18 mjeseci”.
“Ovo što će danas biti predstavljeno je jedan mali dio priprema, s ovim idemo danas zbog simbolike ulaska Hrvatske u EU. Taj naš euro će dobiti ulazak cirkulacije kao druga najznačajnija valuta na svijetu i zato je potreban ovaj proces izbora motiva za hrvatsku kovanicu eura koji treba biti precizan”, istaknuo je Vujčić.
Pet motiva
Predloženo je pet motiva naličja kovanice hrvatskog eura – hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik.
Predloženi motivi rezultat su stručnog odabira Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane eurokovanica i Komisije za novac HNB-a.
Građani mogu ocijeniti predložene motive na stranici euro.hr.
