Izbijanjem pandemije koronavirusa i općim zatvaranjem znatno se povećao rad od kuće, a tako je na dnevni red došla i tema njegova reguliranja.
U Hrvatskoj to pitanje nije zakonski regulirano pa se traže iskustva zemalja koje su ga uredile, poput Norveške i Mađarske.
Najnovija istraživanja Svjetskoga gospodarskog foruma pokazuju kako dvije trećine ljudi diljem svijeta želi fleksibilan rad i nakon pandemije, dok je trećina spremna napustiti posao ako se bude morala vratiti starom normalnom.
“U Hrvatskoj je prije pandemije tri posto ljudi radilo na daljinu, a za vrijeme pandemije trideset posto. Danas je sve više oglasa koji nude takav posao, ne zbog poslodavaca već zato što to traže radnici”, rekla je voditeljica projekta DEVOTE, Iva Tomić za HRT.
Posao na daljinu ima niz prednosti, ali i nedostatka, a jedan od njih je neusklađenost sa zakonskim regulativama.
Procedura za izmjenu i dopunu Zakona o radu kako bi se regulirao rad na daljinu treba biti pokrenuta do kraja ove godine, a zakonske promjene moraju se prihvatiti u Saboru najkasnije do kolovoza 2022., rečeno je na okruglom stolu u Splitu na kojem se raspravljao o budućnosti rada na daljinu.
“Imamo obvezu uskladiti naše zakonodavstvo, pa tako i Zakon o radu, s direktivama Europske unije iz 2019. godine, a rokovi za to su najkasnije do početka kolovoza 2022.”, rekla je ispred Uprave za rad i zaštitu na radu načelnica Sektora za radne odnose u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin.
Po njezinim riječima, direktive Europske unije imat će najveći utjecaj na ugovore koji su sklapani za rad na daljinu, to jest rad od kuće, tako što će se radnik i poslodavac moći sporazumjeti o tome da je radnik taj koji će birati mjesto rada.
“To će biti radnici koji će i mijenjati svoje mjesto rada, ali će uvijek raditi na daljinu putem digitalne tehnologije i takvom poslodavcu nije bitno na kojem je mjestu, s koje adrese i lokacije radnik radi, nego je bitan posao koji će radnici isporučiti svojim poslodavcima. To je nova mogućnost koju ćemo morati uvesti zbog usklađivanja s novim zakonodavstvom Europske unije”, objasnila je Klišanin.
Podsjetila je kako u Zakonu o radu nije jasno definirano što je “izdvojeno radno mjesto” te je izostalo prepoznavanje rada na daljinu kao jednog od načina rada od kuće. Također je rekla kako se u dopunama Zakona o radu namjerava uvesti “zaštita privatnosti radnika” koji radi na daljinu, što znači da u takvom specifičnom načinu rada inspektor rada ne može doći na mjesto rada bez najave i posebnog razloga.
Tomić je rekla kako globalno istraživanje govori da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi na daljinu.
Sljedeći okrugli stol održat će se u listopadu u Rijeci, a sve s ciljem da se nastavi dijalog na temu rada na daljinu kako bi se izradilo što kvalitetnije zakonsko rješenje.
